Predavanjem akademika Vladimira Paara u dvorani pulske Gospodarske komore o tome zašto NASA upozorava na mogucnost skorašnjeg malog ledenog doba zapoceo je deseti po redu Festival znanosti koji ce trajati do kraja tjedna. Njegov je glavni cilj senzibilizacija javnosti za znanost te predstavljanje znanosti na zanimljiv i popularan nacin. Patricija Smoljan, županijska procelnica za obrazovanje, sport i tehnicku kulturu istice da se u program ukljucila cijela obrazovna vertikala - od vrtica do sveucilišta, ali i brojne institucije i udruge.
Festival se, osim u Puli, održava i u Dubrovniku, Malom Lošinju, Osijeku, Rijeci, Zadru te Zagrebu.
Paar je svoje predavanje posvetio klimi, uz konstataciju da se u medijima, kada se govori o klimatološkim promjenama, mogu procitati manje-više jednoznacne informacije prema kojima vecina društava zakljucuje da ljudi svojim negativnim ekološkim utjecajem utjecu na klimu na nacin da nam svima prijeti globalno zatopljenje. No, to je tek, napomenuo je, dio izvanrednog i složenog fenomena koji se zove klima, a koji je u svojoj biti razvijeni nelinearni dinamicki sustav.
Ono što utjece na ovako velike klimatološke promjene, a koje se periodicno izmjenjuju tijekom cijele Zemljine povijesti, naveo je Paar, je zapravo gravitacija Jupitera, Marsa i Venere koja utjece na promjenu Zemljine putanje. Iako se još uvijek nalazimo u razdoblju velikog globalnog zatopljenja, NASA upozorava da Zemlja upravo ulazi u takozvano malo ledeno doba kakva su vec zabilježena u 12. ili 17. stoljecu. Mala ledena doba izazivaju i povremena slabljenja Suncevog magnetskog štita, što se dogada svakih sto do dvjesto godina. Krivci za zahladenje su tada zapravo "projektili" protona s eksplozija Supernova koji, kada Zemljin magnetski štit oslabi, u vecoj mjeri dolaze do našeg planeta te utjecu na stvaranje veceg broja oblaka zbog cega dolazi do hladenja atmosfere.
Paar je, potkrepljujuci ovu tvrdnju, naveo i podatke za dva petogodišnja razdoblja mjerenja temperature u Hrvatskoj prema kojima se jasno vidi da je srednja temperatura od 1998. do 2008. pala za prosjecnih 0,38 stupnjeva Celzija, a najveci pad u Hrvatskoj zabilježen je upravo u Pazinu te iznosi polastupnja. (Borka PETROVIC)