Ulaganje u poduzetništvo nije skupo, ono je nužnost

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Bez pokretanja malog i srednjeg poduzetništva i obrta Hrvatska ce teško izaci iz ekonomske krize, jasno je svima kao dan, a ministar Gordan Maras u tom smislu najavljuje proaktivnu politiku Vlade i cijeli niz projekata koji bi nove poduzetnike trebalo obrazovati, postojece stimulirati, a strane investitore lakše dovesti.

Koji su potezi koje ce vaše ministarstvo prve poduzeti? Sad kad imamo proracun i okvir za razvoj, javnost ocekuje konkretne korake.

Ovoga tjedna na Vladu iz našega ministarstva ide program "Poduzetnicki impuls", ukupno težak 327 milijuna kuna, operativni program poticanja poduzetništva. Najviše sredstava ide k razvoju konkurentnog poduzetništva, cak 115 milijuna kuna, a program je u prvom redu okrenut k jacanju medunarodne konkurentnosti poduzetnika u Hrvatskoj i poticanju novih tehnologija.

Najvažnije je da se Hrvatska otvori svijetu, da pokaže da naši poduzetnici mogu funkcionirati u uvjetima svjetskog tržišta i da smo spremni za inovacije i nove tehnologije. U našem programu gotovo jednako toliko novca ide i u projekte subvencioniranja kamata za poduzetnike i financiranje jamstava, ukupno 113 milijuna kuna.

Užasno su važna i ulaganja u unapredenje poduzetnicke infrastrukture, a to znaci razvoj poduzetnickih zona. Na koncu, važno se ukljuciti i u europske projekte i programe - EU potice poboljšanje administrativne ucinkovitosti, a takoder i programe edukacije. EU-projekti teže 13 milijuna kuna iz hrvatskog proracuna, na što se nadovezuje 10 milijuna eura sredstava iz EU-a.

Skup je to sport za proracun, sufinanciranje poduzetništva.


Ne bih se složio, ulaganje u poduzetništvo nije skupo, ono je nužnost. S druge strane, cinjenica je, naime, da bi se u naredne tri godine sav taj novac zapravo trebao vratiti u proracun, kroz gospodarski rast, poreze, zapošljavanje. Poduzetnike treba rasteretiti i stimulirati u ovoj prvoj fazi da bi se konkretni ucinci vidjeli narednih godina. Ono što je važno jest da su takvi konkurentni poduzetnici poželjni partneri svima na tržištu, dakle nije samo stvar u poticajima nego i u stabilizaciji poslovanja takvih tvrtki. Mi cemo od banaka gdje sufinanciramo kamate ili direktno plasiramo sredstva tražiti ne samo povoljne kamate za poduzetnike, nego i smanjenje troškova obrade kredita i svih ostalih troškova. Sve to zajedno pridonosit ce stabilnosti poslovanja.

Gdje su strani investitori? Ne vidimo ih još.


Evo, upravo u ime Ministarstva razgovaram s jednom velikom multinacionalnom kompanijom koja u Hrvatskoj planira oformiti svoj regionalni service center gdje bi zaposlila 200 ljudi i smjestila svoje racunovodstvo, nabavu, IT servis itd. Trenutno radimo na kvalitetnijim poticajima za ulaganje u Hrvatsku. Na žalost, tu još nismo dovoljno konkurentni u odnosu na usporedive zemlje iz regije, ali ako budemo u stanju dovesti jednu takvu kompaniju u Zagreb, tada ce doci i druge slicne medunarodne tvrtke.

U tom slucaju došlo bi do novog zapošljavanja, i to upravo najkvalitetnijih visokoobrazovanih kadrova. Ako se pokažemo kao dobra država-domacin za takve investicije multinacionalki, tada je to sigurno veliki uspjeh. Ima i drugih projekata, primjerice u razgovorima sam s jednom medunarodnom tvrtkom za proizvodnju željezne galanterije, koja želi na sjeveru Hrvatske otvoriti svoju novu tvornicu u jednoj poslovnoj zoni.

Što je najvažnije u privlacenju investitora?


Prvo, administrativna fleksibilnost, uklanjanje barijera, na cemu intenzivno radi cijela državna uprava. I drugo, cinjenica da smo od 2013. punopravna clanica EU-a. Doista, postaje svejedno hoce li neki investitor tvornicu ili pogon graditi u Milanu, Muenchenu ili Zagrebu i Rijeci. To je naša najveca šansa. Bit cemo dio Europe, s izuzetno dobro obrazovanim kadrovima, a istovremeno povoljnom cijenom rada. Siguran sam da cemo uspjeti.

Upravo sam se vratio iz Njemacke, gdje sam se susreo s vicekancelarom i ministrom gospodarstva SR Njemacke dr. Philippom Röslerom, povjerenikom EU-a za energetiku Güntherom Oettingerom te potpredsjednikom Vlade Bavarske Martinom Zeilom i razgovarali smo o konkretnim poslovima, pokretanju odredenih investicija u turizmu, ali i suradnji na energetskim projektima gdje imamo velike potencijale za ulaganja. Svaku priliku treba iskoristiti.

Moramo shvatiti da nema manje važnih investicija i investitora, svatko je dobrodošao i svatko nam mora biti zanimljiv. Dosad Hrvatska nije bila dovoljno otvorena, moj pristup je drugaciji, želimo poslovnom svijetu na svim razinama poslati jasnu poruku: zainteresirani smo za sve projekte, od strateških u energetici do najmanje poduzetnicke suradnje. Sve se lista na burzi, i jako je važno da Hrvatska postane vidljiva, prisutna kao friendly, otvorena država. (Razgovarala Tihana TOMICIC)

CIJELI INTERVJU U TISKANOM IZDANJU


Podijeli: Facebook Twiter