Rusija je ostvarila važnu pobjedu uvjerivši Ukrajinu da odbaci strateški sporazum o partnerstvu i slobodnoj trgovini s Europskom unijom i umjesto toga produbi veze s Moskvom, ali i Europljani bi mogli s razlogom odahnuti, piše Reuters.
Kada prođe osjećaj neostvarenih ambicija, ostaje činjenica da bi Ukrajina, jako zadužena zemlja sa 46 milijuna stanovnika, raširenom korupcijom i nepredvidivim političarima, mogla biti skup i težak teret za Europsku uniju, barem kratkoročno. A dugoročno, moguće je da se Kijev ponovno okrene prema Zapadu i pokuša obnoviti pregovore o dubljim trgovinskim i političkim odnosima s Europskom unijom, premda vjerojatno ne prije ukrajinskih predsjedničkih izbora 2015.
Objašnjavajući odluku da odbaci sporazum s EU-om, koji je trebao biti potpisan na summitu Istočnog partnerstva u Vilniusu 28. i 29. studenoga, ukrajinski premijer pozvao se na ekonomski pragmatizam, ne isključujući ideju strateških veza s EU-om u budućnosti. "Odluka koju je vlada donijela temelji se na ekonomskim razlozima", rekao je Nikolaj Azarov u obraćanju ukrajinskom parlamentu u petak, dan nakon odbacivanja sporazuma. "Taktičkog je karaktera i ne mijenja naše strateške ciljeve", istaknuo je.
Istodobno, visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton ostavila je otvorenom mogućnost nastavka suradnje s Ukrajinom ako se Kijev u budućnosti predomisli. "Vjerujemo da je budućnost Ukrajine u snažnom odnosu s EU-om", poručila je, upozoravajući na utjecaj koji će odluka Kijeva vjerojatno imati na strana ulaganja u Ukrajinu.
Od pokretanja Istočnog partnerstva 2009., programa za jačanje odnosa sa šest bivših sovjetskih republika bez perspektive punopravnog članstva, EU je uložio mnogo vremena, novca i diplomatskih napora kako bi te zemlje privukao pod svoje okrilje. Ukrajina bi, sa svojim velikim rudnim bogatstvima, velikom površinom i granicom s četiri države članice EU-a i BDP-om od više od 300 milijardi američkih dolara, bila dragulj u kruni. Ali i velik rizik zbog svoje blizine Rusiji, koja je kulturno smatra svojom i ljubomorno čuva njihove bliske veze, osobito kada je riječ o Krimskom poluotoku.
Zbog tog razloga, koliko god EU isticao ekonomske, trgovinske i socijalno-političke prednosti sporazuma o pridruživanju s Kijevom, riječ je zapravo o geopolitici. (Hina)