Bez Julije Timošenko, muze Narančaste revolucije iz 2004., a danas zatvorenice, no zato s dvojicom slavnih sportaša kao kandidatima oporbe, birači su u nedjelju pozvani izabrati novi parlament Ukrajine, izmučene korupcijom i dubokim podjelama na proruski istok i zapad okrenut Europi.
Prvi veliki izbori nakon 2010., kada je pobijedio predsjednik Viktor Janukovič, "ispit su demokratske angažiranosti Ukrajine", rekli su šefica europske diplomacije Catherine Ashton i povjerenik za proširenje Štefan Fuele. Zbog izbora je Bruxelles odgodio ranije predviđeni godišnji summit s Ukrajinom.
Najveći prijepor između sadašnje vlasti u Kijevu i Bruxellesa je sedmogodišnja zatvorska kazna dosuđena Juliji Timošenko koju je sud proglasio krivom za zloporabu ovlasti. Za Bruxelles ta je presuda donesena na političkim motiviranom procesu kako bi se popularnu oporbenu čelnicu držalo podalje od birališta. Janukovič takve optužbe odbacuje i tvrdi da Kijev želi "poštene, transparentne i demokratske" izbore.
Nakon izbora 2004., oporba i njezini pristaše prosvjedima su osudili namještanje izbora u korist Janukoviča i Narančastom revolucijom izborili poništenje izbornih rezultata nakon čega su na vlast došli prozapani predsjednik Viktor Juščenko i Timošenko kao premijerka.
Sloga nije potrajala i slijedile su optužbe za korupciju i smjena premijerke Timošenko optužene za sklapanje nepovoljnog ugovora o kupnji ruskog plina. Kada je izabran 2010., Janukovič je od Moskve dobio 30 posto nižu cijenu plina u zamjenu za održavanje ruske flote na Krimu.
Da bi smirila moguće optužbe za namještanje izbornih rezultata, vlada je postavila kamere na biračka mjesta koje će izravno prenositi na internet. Stručnjaci strahuju da će kamere biti isključene tijekom prebrojavanja glasačkih listića. Samo 9 posto ispitanika vjeruje u pravednost, a 47 posto očekuje namještanje izbornih rezultata. Ukrajinci se čine demotiviranima i više od 70 posto njih izjasnilo se da neće na ulicama osporavati rezultate.
Za novi petogodišnji mandat u parlamentu od 450 mjesta natječe se 5.200 kandidata. Izborni prag trebalo bi prijetći pet stranaka među kojima bi Stranka regije predsjednika Janukoviča trebala dobiti od 23 do 33 posto. Oporbenoj stranci Udar slavnog boksača Vitalija Klička predviđa se do 17 posto. Oporbenom savezu u kojem je i stranka Julije Timošenko predviđa se od 15 do 24 posto glasova, a komunistima 9 do 13 posto. Nacionalistička Svoboda mogla bi dobiti do 6 posto. Unatoč medijski snažnoj kampanji, stranci Naprijed Ukrajino koju vodi 36-godišnji nogometaš Andrej Ševčenko analitičari predviđaju 2 do 3 posto glasova.
Obje zvijezde ukrajinskog sporta političkim angažmanom žele pokrenuti stvari u bivšoj sovjetskoj republici. "Želim živjeti u prosperitetnoj zemlji koja nije vlasništvo stotine oligarha i tisuću dužnosnika", poručuje Ševčenko. Kličko (41), od 2006. gradski vijećnik u Kijevu, koji je svoje milijune stekao zakonito kao vrhunski sportaš želi se u parlamentu boriti protiv sveprisutne korupcije i kritizira: "Nema zakona, cilj je obogatiti se, uzeti mito i podijeliti prirodna bogatstva".
Transparency International svrstava 45-milijunsku Ukrajinu među najkorumpiranije države svijeta. Mediji pak kritiziraju obojicu sportaša da su prikrivena poluga aktualne vlasti kako bi ukrali glasove oporbenom savezu Timošenko, što oni odbacuju. T
romjesečna kampanja bila je obilježena velikim nepravilnostima, tvrdi nevladina udruga, a Reuters prenosi kako je u četvrtak nacionalna valuta pala na najniže vrijednosti u očekivanju izbora. Štediše su ispraznili banke jer se nagađa da će nakon izbora vlasti devalvirati prenapuhanu hrivnu. Izbore će promatrati strani promatrači, među kojima i OESS, te iz Hrvatskog sabora Boris Blažeković u promatračkoj misiji u Parlamentarnoj skupštini NATO-a. (Hina)