U ugodnoj predblagdanskoj atmosferi u utorak je u Gradskoj knjižnici i čitaonici predstavljen projekt "Arhiv Renato Pernić", te najnoviji nosači zvuka iz njegove edicije.
O tom vrijednom projektu, koji je sada zgotovljen, govorili su Kornelija Benazić, rukovoditeljica HRT Centra Pula, Katja Kušec u ime HRT-a, Ludvik Slana, glazbeni urednik s Radio Pule, Renatov sin Daniele Pernić i njegov dugogodišnji kolega Budimir Žižović te istarski župan Valter Flego i ravnateljica Gradske knjižnice i čitaonice Nela Načinović.
Terenski rad s Branimirom Paićem
- Dio arhivske građe fonoteke HRT Radio Pule koji se odnosi na narodnu glazbu nastajao je od samih početaka ove radijske postaje. Od 1963. izvedbe istarskog glazbenog folklora snimale su se i predstavljale u radijskim emisijama, stručnim publikacijama i na javnim manifestacijama. Za to su zaslužni Tone Peruško, Slavko Zlatić i osobito Renato Pernić. Stoga je taj dio glazbenoga arhiva Radio Pule nazvan "Arhiv Renato Pernić", kazala je Benazić.
Žižović je naglasio da je tijekom svoje karijere glazbenog urednika na Radio Puli Renato Pernić uređivao i vodio velik broj emisija s tematikom narodnog glazbenog stvaralaštva. Materijale za emisije skupljao je na terenu zajedno sa snimateljem Branimirom Paićem, u autentičnim ambijentima po istarskim selima.
- Nema dana da ga svih tih 14 godina od kada ga više nema ne spomenemo u prostorima "Studija 4" Radio Pule, odnosno u Dva Ferala gdje se družimo tijekom marende i nakon posla. On je bio jednostavno jedinstven, iznimno vrijedan, sve je pomno bilježio, proučavao, već je tada osjećao da radi nešto veliko. Ljubavlju prema glazbi zarazio ga je Ivan Matetić Ronjgov. On je bio toliko upućen u sve nijanse glazbe, imao je sjajne mentore, a Slavko Zlatić ga je na neki način "usvojio". Kada bi se svi Pernićevi, braća, sestre sa supruzima i suprugama te djecom našli, bila je to sjajna atmosfera, kazao je Žižović ističući da je Renato bio perfekcionist i radoholičar, sve je stizao i ništa mu nije bilo teško. "Imao je izuzetan ritam, probao sam slijediti njega i Paića, no nije bilo lako pratit ih. Reportažama iz istarskih sela, došli bi do svake korte", naglasio je Žižović.
Sačuvan dio identiteta
Aldo Spada je to majstorski tonski odradio, a za administrativni dio oko svega toga pobrinula se Vesna Ivetić. Bilo je tu i drugih raznih vrijednih suradnika, spomenuti su Marino Jurcan, Ludvik Slana, Edi Cukerić…
- Hvala u ime HRT-a, čast mi je da radim u ustanovi gdje je radio i pokojni Renato koji je napravio nešto sjajno za cijelu Istru, ali i puno šire. Važno je da je sačuvan dio identiteta, kazala je Katja Kušec.
Istarski župan Valter Flego, koji je, kako je sam rekao "kompaežan" s Pernićem koji je bio školski kolega njegova oca, izrazio je svoje zadovoljstvo što je poznavao tog čovjeka, zaljubljenika u istarsku glazbenu baštinu, koji je uvelike zadužio svoj zavičaj.
- Današnja djeca nemaju strpljenja nešto tražiti, sve nađu preko interneta, YouTubea, no da nije bilo Pernića bi li se znalo što je to tradicijska glazba, napravio je zbilja toliko toga, da je teško samo nabrojiti njegove projekte i zasluge, kazao je Flego.
Projekt "Arhiv Renato Pernić" pokrenut je 2004. godine s ciljem digitalizacije i sistematizacije navedenih snimki. Arhiv istarske glazbene baštine na Radio Puli jedan je od najvećih arhiva glazbenog tradicijskog materijala u Europi, pa je ovo važan projekt promicanja očuvanja identiteta Istarske županije.
- Sav je materijal digitaliziran, te je s najnovija četiri nosača zvuka, tiskano ukupno njih dvadeset. Time je zaokružena cijela edicija s 500 glazbenih brojeva koji predstavljaju reprezentativan uzorak ove građe. Arhiv, skupa s edicijom od 20 CD-ova, opće je kulturno dobro koje će poslužiti daljnjim proučavanjima, istraživanjima i obradama, kazao je Žižović.
Ludvik Slana naglasio je da Pernić nije bio samo melograf, već i etnomuzikolog, koji je znao prepoznati način glazbenog izričaja.
- Istra može biti ponosna što je imala Renata Pernića, koji je uspio obraditi tipične intervale za ovo podneblje. Kako zapisati istarsku narodnu pjesmu u velikoj ili maloj sekundi? Čiste intervale, koji nisu atonalni, lako je pjevati, kazao je Slana ističući da je Pernić tu odradio ogroman posao glede očuvanja baštine i istarske glazbene ljestvice.
Daniele Pernić, Renatov sin, u cijelo je ovoj priči od malih nogu, najprije je kao "nosač" mikrofona i ostale opreme pratio oca i Paića upoznavši tako cijelu Istru uzduž i popreko.
- Uz oca i Paića počeo sam učiti taj posao, i pratio kako su nastajali zanimljivi snimci, a sve je to vrlo važno za našu glazbenu baštinu, kazao je Daniele Pernić osvrćući se i na nastajanje pojedinih CD-ova.
Kornelija Benazić najavila je i da će oko 15. svibnja iduće godine biti predstavljena publikacija "Mikrofonom po Istri" o emisiji "Našim krajem", koja je najdugovječnija radioemisija na Radio Puli.
Na kraju su svi nazočni na poticaj Ludvika Slane otpjevali "Krasna zemljo". (V. BEGIĆ)