Nedavno je ministar pravosuda Ivan Šimonovic, govoreci o minireformi,
iznova progovorio o svodenju 13 trgovackih sudova u zemlji na svega
cetiri - u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu, iako je u veljaci spominjao mogucnost opstanka veceg broja trgovackih sudova, i tada se
govorilo o sedam.
"Neka sud bude krvotok razvoja gospodarstva u Istri", rijeci su koje je na otvorenju Trgovackog suda u Pazinu krajem 2005. izrekla tadašnja ministrica pravosuda Vesna Škare Ožbolt. No, ovaj bi istarski sud mogao biti prilicno kratkog vijeka.
Osnivanje Trgovackog suda u Pazinu, koji je nadležan za podrucje Istarske županije, omoguceno je zakonom iz rujna 1997. No, tek je u veljaci 2005. za njegovog predsjednika imenovan Robert Fabris i svecano je otvoren krajem te godine sa 17 zaposlenih, od kojih cetiri suca.
Po opterecenosti sudaca u odnosu na ukupni broj predmeta, po podacima
Ministarstva pravosuda za 2008., pazinski je sud najoptereceniji, a od
njega ažurniji je jedino onaj u Splitu.
- Smatramo da Trgovacki sud u Pazinu, u smislu kriterija
racionalizacije postavljenih od Ministarstva pravosuda, ima osnovanih
razloga da ocekuje svoj opstanak, piše Labinjan Skok u materijalu o
položaju ovog suda poslanom u veljaci ove godine u Ministarstvo. U
obimnom materijalu s nizom tabela i usporednih podataka za sve
trgovacke sudove dokazuje se, na osnovi relevantnih podataka, nužnost
opstanka pazinskog suda.
Po okvirnim mjerilima i priljevu predmeta u 2009. na Trgovackom sudu u
Pazinu bi trebalo biti osam sudaca. Sistematizacijom su planirana samo
cetiri, a trenutno rade tek dva (jedna je sutkinja na porodajnom
dopustu). Na sudu radi još 19 službenika i dva namještenika. Iz
usporedbe sudaca i službenika u Pazinu s onima na ostalim trgovackim
sudovima proizlazi da su u prosjeku optereceni dvije trecine više u
odnosu na kolege u drugim trgovackim sudovima. Pazinski sud ima duplo
veci priljev predmeta od sudova u Bjelovaru i Varaždinu, ali takoder u
sistematizaciji manje sudaca. (S. BENIC)
VIŠE MOŽETE PROCITATI U DANAŠNJEM TISKANOM IZDANJU.