Ministarstvo financija pustilo je u javnu raspravu prijedlog o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na motorna vozila koje donose promjene u oporezivanju rabljenih vozila. Umjesto plaćanja poreza na stjecanje koji se obračunavao na temelju vrijednosti vozila, ubuduće bi se plaćala upravna pristojba prema starosti vozila i snazi motora piše tportal.hr.
Prema trenutno važećim propisima, kupci rabljenih vozila plaćaju poseban porez na stjecanje po stopi od 5 posto na procijenjenu vrijednost vozila, ako se na to stjecanje ne plaća PDV ili porez na nasljedstvo ili darove. Dokaz o plaćenom porezu uvjet je za obavljanje registracije i prijenos vlasništva.
Porezne osnovicu odnosno vrijednost vozila određuju poreznici na temelju Kataloga rabljenih vozila (Eurotax) kojeg izdaje Centar za vozila Hrvatske, a u kojem se nalaze cijene rabljenih vozila po godištima.
Ovaj model oporezivanja gotovo je nepoznat u Europskoj uniji. Prema dostupnim podacima, uz Hrvatsku, imaju ga samo još Španjolska i Grčka.
U većini europskih zemlja porez na stjecanje motornog vozila ne postoji, a kod prijenosa vlasništva rabljenih vozila plaća se samo naknada koja pokriva administrativne troškove. Primjerice, u Njemačkoj se plaća naknada od 50 eura neovisno o vrijednosti vozila.
Prema prijedlogu Ministarstva financija i u Hrvatskoj će se ukinuti porez, a umjesto njega plaćat će se pristojba. Također, ubuduće bi se trebao pojednostaviti i skratiti administrativni postupak tako da bi se sve radnje u vezi prijenosa vlasništva nad vozilom obavljale na jednom mjestu. Tako će se i obračunavanje i naplata buduće pristojbe prenijeti iz nadležnosti Porezne uprave u nadležnost MUP-a.
Međutim, glavna novost je da se namet više neće obračunavati prema procijenjenoj vrijednosti vozila nego prema starosti vozila i snazi motori izraženoj u kilovatima. Visina pristojbe propisat će se Tarifom upravnih pristojbi, kojom se inače propisuju cijene različitih administrativnih usluga koje naplaćuju državne institucije poput pristojbe za izdavanje osobnih dokumenata, registraciju vozila i sl.
Zanimljivo je da se u prijedlogu ne spominje kolika će biti visina nove pristojbe tako da se još ne zna hoće li kupci rabljenih vozila plaćati više ili manje u odnosu na postojeći porez.
Jedino što se može zaključiti iz prijedloga je da novi kriteriji obračuna obveze idu u prilog kupcima skupljih vozila, budući da se namet više neće razrezivati prema vrijednosti vozila nego prema starosti i snazi motora.
To znači da će istu pristojbu plaćati kupac skupocjenog Mercedesa i jeftine Kie iste godine proizvodnje i snage motora. Dakle, profitirat će oni koji kupuju skuplja vozila dok će kupci manje kupovne snage za vozila iste godine proizvodnje i iste snage motora plaćati razmjerno veću upravnu pristojbu.
Inače, lani je od evidentirano 209.905 prijenosa vlasništva nad rabljenim vozilima, a država je na temelju poreza ubrala 193,8 milijuna kuna. To je znatno više nego 2015. godine kada je naplaćeno 165 milijuna kuna.