Prema novim zakonskim prijedlozima, država i županije moći će samostalno odlučivati i provoditi zahvate u prostoru, uklanjanjem nepotrebnih financijskih prepreka olakšat će se donošenje prostornih planova i gradnja, a stvorit će se i bolji uvjeti za kvalitetnije gospodarenje prostorom te urbanu sanaciju, koja je nužna radi uklanjanja posljedica bespravne gradnje.
Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja izradilo je nacrte triju novih zakona koji bi trebali zamijeniti postojeći Zakon o prostornom uređenju i gradnji. Riječ je o prijedlozima zakona o prostornom uređenju, o gradnji te o građevinskoj inspekciji, koji su u fazi javne rasprave, da bi na ljeto ušli u prvo saborsko čitanje, a najesen bili pripremljeni za usvajanje.
O novinama koje donose ti zakoni danas su u HGK-Županijskoj komori Pula istarske urbaniste i predstavnike lokalnih zavoda i instituta za prostorno planiranje informirali Josip Bienenfeld, načelnik Sektora za pravne poslove te Davorin Oršanić, pomoćnik ministrice graditeljstva zadužen za inspekcijske poslove.
- Novina je uvođenje triju razina prostornih planova: prvi je državni plan odnosno prostorni plan RH, potom županijski prostorni plan, kao i prostorni planovi općina, donosno naselja, s time da vraćamo naziv GUP za velike gradove. Što se tiče prostornog plana RH, osnovna ideja je da to bude dokument na osnovi kojega će se moći davati dozvole za one građevine koje su od posebne važnosti i interesa za RH. U županijskom se planu o određenom prostoru više neće morati raspravljati, nego će on biti označen kao prostor čija je namjena riješena prostornim planom, objašnjava Davorin Oršanić.
Lokacijska dozvola i dalje će postojati, ali će se ona za najveći dio građevina ukinuti. U većini slučajeva postojat će samo građevinska dozvola.
Postupak izdavanja građevinske dozvole trebao bi se ubrzati novim rješenjima, uz ostalo i uvođenjem tzv. e-dozvole. Na pitanje koliko se danas čeka građevinska dozvola i koliko bi se postupak trebao skratiti, Oršanić objašnjava da je u nekim županijama taj sustav dobro razvijen.
Kada je riječ o građevinskoj inspekciji, najveća je novost što se dio ovlasti koji se odnosi na nadzor građevina koje će se graditi a za koje nije potrebna građevinska dozvola, spušta na razinu jedinica lokalne samouprave.
- Taj će posao obavljati upravna tijela zadužena za komunalno gospodarstvo, dakle komunalni redari. Prije svega se tu misli na građevine poput ograda, nadstrešnica, septičkih jama, bazena i sličnih građevina.
- Produljenje roka za legalizaciju neće biti, to je više puta rečeno i mislim da su svi koji su željeli ili su sumnjali u zakonitost svoje građevine imali, a imaju još uvijek priliku da do 30. lipnja podnesu zahtjev za legalizaciju, kazao je Davorin Oršanić. Na pitanje što misli o sve glasnijim zahtjevima da se poljoprivrednicima omogući legalizacija za jednu kunu, kaže da je bit sljedeća: komunalni doprinos, najveća stavka u cijeni izdavanja dozvole, u nadležnosti je lokalne samouprave i država tu nema utjecaja.
- Sugerirali smo da se cijena prilagodi mogućnostima građana. Negdje je to učinjeno, negdje je doista jedna kuna, ali to je stvar koju država ne može propisati, kaže Oršanić. (M. VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ; snimio A. KANCELAR)