Dozvolu za dopunski rad u privatnim ordinacijama dosad je imalo 25 lijecnika pulske opce bolnice, doznajemo od glasnogovornika Gorana Paica, a produljenje dozvola za rad odobrava se prema novim kriterijima iz pravilnika resornog ministarstva.
Do sada je dopusnice u pulskoj bolnici zatražilo nekoliko lijecnika, ali ocekuje se da ce ovih dana stici više zahtjeva, vjerojatno približno broju dosadašnjih dozvola. Prema rijecima glasnogovornika, dozvole ce se rješavati tijekom veljace.
Da bi lijecnik dobio dozvolu, djelatnost u kojoj je zaposlen mora odraditi normu. Ona se pak odreduje prema državnom prosjeku. Primjerice, ako je na Djelatnosti za unutarnje bolesti obavljeno više od prosjecnog broja pretraga, pregleda i drugih usluga, lijecnici s odjela mogu raditi i kod privatnika. Pojedini lijecnik, dakle, može dobiti dopusnicu ako su, osim njega, vrijedno radili i njegove kolege s djelatnosti.
Najveci broj djelatnosti u pulskoj bolnici odradile su posao preko norme, od 105 do 347 posto, koliko je odradeno na nuklearnoj medicini. Interni je, primjerice, odradio 135 posto ugovorenog posla, a kirurgija 124. Ortopedi su pak odradili manje od norme, ali je to posljedica dugotrajnog bolovanja jednog lijecnika.
Prema novom pravilniku, dopusnicu može dobiti najviše 50 posto lijecnika iz jedne struke, a to se obicno podudara s djelatnošcu. Koga ce ravnatelj ili strucni kolegij izabrati ako je zahtjeva više?
Poslodavac bi morao voditi opsežnu evidenciju jer pravilnik predvida uvodenje vrlo kompliciranog sustava mjerenja ucinkovitosti svakog lijecnika. Oni koji više rade u bolnici, moci ce legalno raditi još i poslije podne kod privatnika. No je li to za pacijente bolje ili gore, teško je reci.
- Vijece Hrvatske lijecnicke komore iznijelo je svoje primjedbe na navedeni pravilnik te ukazalo na brojne manjkavosti i neprihvatljive odredbe. Iznijelo je svoj zahtjev za odgodu primjene pravilnika radi izrade novog teksta, s prijelaznim razdobljem u kojem bi se produžila valjanost dosad izdanih suglasnosti.
Ovaj zahtjev upucen je Ministarstvu zdravstva 27. sijecnja. Nažalost, mišljenje i zahtjev Komore nisu obvezujuci te se ne bi trebalo zacuditi ako ministarstvo bude inzistiralo na primjeni ovog lošeg pravilnika, veli dr. Marino Derossi, predsjednik istarske podružnice Hrvatske lijecnicke komore, koji pojašnjava da je pravilnik neprovediv jer je previše kompliciran.
Novi sustav nije saživio, a stari je ukinut tako da ovog trenutka vecina bolnickih lijecnika u Hrvatskoj koji su honorarno radili u privatnim poliklinikama još nema dopusnicu.
Svako toliko podiže se prašina oko rada lijecnika kod privatnika i pronalaze razlicita rješenja. Lani je stigla zabrana rada kod privatnika šefovima djelatnosti i klinika iz javnog zdravstva, a zatim je povucena. U vrijeme ministrice Ane Stavljenic Rukavina u potpunosti je zabranjen rad svih lijecnika kod privatnika.
S obzirom na manjak specijalista, strahuje se da bi takav potez doveo do odljeva u privatni sektor još veceg broja lijecnika. Zbog novog pravilnika u vecim ce gradovima vjerojatno i doci do toga jer ce privatne poliklinike, a u Hrvatskoj ih ima 650, ostati bez jednog broja bolnickih lijecnika.
Mnogi pacijenti, pa i udruge pacijenata, smatraju da bi lijecnici prekovremeno trebali raditi u bolnici, a ne kod privatnika. Time bi se smanjilo vrijeme cekanja na preglede i zahvate. Ali tko ce to platiti? Po svemu sudeci, HZZO nece. Bolnice ne mogu od HZZO-a naplatiti vecu vrijednost usluga od ugovorenog limita. Lani je u prvih devet mjeseci bolnica u cijelosti obavila usluge u vrijednosti od 20 milijuna kuna više od ugovorenog limita koji placa HZZO.
Teško se može ocekivati da ce bolnica platiti prekovremene sate lijecnicima da bi se smanjile liste cekanja, posebno danas kada nedostaje novac i za redovno poslovanje. (Jasna ORLIC)
Imamo premali broj lijecnika
- Rad lijecnika kod privatnika velik je problem jer imamo premalo
lijecnika, komentirala je ?ula Rušinovic Sunara, predsjednica Hrvatske
udruge za promicanje prava pacijenata. Teško je naci najbolje rješenje,
ali ovo je barem pokušaj da se regulira rad bolnickih lijecnika u
privatnoj praksi.
Veli da je vlast do sada tolerirala rad na crno, pa su od pacijenata
dnevno dobivali pritužbe da nisu dobili racun za obavljenu zdravstvenu
uslugu.
Rad kod privatnika nespojiv s državnom službom
- Državni lijecnik ne bi smio raditi kod privatnika jer je to
inkompatibilno s radom u državnoj službi, rezolutan je dr. Irenko Srdoc,
lijecnik pulske bolnice, bivši ravnatelj, danas aktivan pulski gradski
vijecnik na listi Ladonje.
- Prije ili kasnije takav ce lijecnik koji radi u oba sektora imati
problema sa svojom savješcu jer ce doci u iskušenje da radi protiv svoje
etike, veli Srdoc te pojašnjava da etika bolnickog lijecnika nalaže da
pacijentu pruži svu zdravstvenu zaštitu u okviru bolnice, a ne da
pacijent mora ici kod privatnika.
- Apsolutno sam protiv da bolnicki lijecnik radi kod privatnika,
zakljucuje dr. Srdoc, koji je u ime Ladonje, na cijoj je listi, nedavno
predložio da Županija osigura dodatna sredstva za rad lijecnika da bi
se smanjile duge liste cekanja na pojedine pretrage i specijalisticke
preglede.