Na osnovi medunarodne tjeralice Hrvatske, pripadnici MUP-a Srbije uhitili su u ponedjeljak oko 13 sati na granicnom prijelazu Karakaj izmedu Zvornika i Malog Zvornika ratnog gradonacelnika Trebinja i jednog od osnivaca SDS-a Božidara Vucurevica, prenosi srpski Blic. O njegovom zadržavanju u pritvoru odlucit ce nadležni sud u Malom Zvorniku.
Optužnicu protiv njega dubrovacko Županijsko odvjetništvo podignulo je u listopadu 2008., i to za ratni zlocin protiv civilnog stanovništva na podrucju Dubrovnika i uništavanja kulturnih i povijesnih spomenika od 1991. do 1995. godine, kao i za granatiranje povijesnog središta grada. Trebinjski "gospodara rata" bio je tvorac i cuvene sintagme da ce on i njegova vojska "napraviti još ljepši i stariji Dubrovnik".
Vucurevicev odvjetnik po službenoj dužnosti Dino Hadžiomerovic kazao je tada za Novi list da njegov branjenik svoju obranu temelji na tome da "kao predsjednik SO Trebinje nije mogao utjecati na bilo kakve odluke koje su vojne i paravojne snage donosile i djelovale izvan njegove nadležnosti i njegova moguceg utjecaja kao celnika tadašnje Opcinske skupštine", a slicna je bila i njegova izjava novinarima nakon podizanja optužnice kada je rekao da je on "premali igrac da bi mu se pripisivala kljucna uloga".
Kako je prije nekoliko godina vec pisao Novi list, Božidar Vucurevic najpoznatiji kamiondžija medu ratnim politicarima "srpskih zemalja", ratni gradonacelnik i predsjednika svega i svacega vezanog uz samoproglašenu "Srpsku autonomnu oblast Hercegovina", glasoviti je guslar na tim prostorima, ali i pisac memoarske knjige naslovljene "Ovako je bilo".
Knjigu je 2000. godine izdala trebinjska podružnica "pisaca srpske Hercegovine" Udruženja književnika Republike Srpske, a u njoj Vucurevic na svoj osebujan nacin opisuje ratna dogadanja od 1991. do 1995. godine. U tim memoarima Vucurevic prakticki ispisuje okvir za vlastitu optužnicu jer se iz tih 150 stranica vidi kako su zapocele pripreme za agresiju na jug Hrvatske 91./92., zašto je rat produljen do ljeta '95, i kako su propali pregovori za "izlaskom bosanskih Srba na more u Konavlima", u "širem reonu Prevlake".
Trebinjski "gospodar rata" posebno opisuje i svoje susrete s Jovanom Raškovicem, Novakom Kilibardom, generalima JNA, Radovanom Karadžicem, srpskim vlastima u Beogradu na celu s Miloševicem i Dobricom Cosicem... Iz tih je zapisa jasno da je u projektu stvaranja "Velike Srbije" Vucurevic imao jednu od važnijih uloga. (Novi list)
OPTUŽNICA DORH-a
Navodeci samo inicijale, državno odvjetništvo RH na svojoj je internetskoj stranici objavilo da je Županijsko državno odvjetništvo u Dubrovniku podiglo optužnicu protiv državljanina BiH B. V. (1936.) zbog pocinjenja kaznenog djela ratnog zlocina protiv civilnog stanovništva zajedno s kaznenim djelom uništavanja kulturnih i povijesnih spomenika.
Kao predsjednik Skupštine opcine Trebinje, predsjednik "Srpske autonomne oblasti Hercegovine", predsjednik kriznog stožera i ratnog stožera opcine Trebinje te predsjednik ratnog predsjedništva opcine Trebinje, okrivljenik je tijekom 1991. pa do 29. listopada 1995., djelujuci individualno i u suradnji s Radovanom Karadžicem, planirao, poticao, naložio i na drugi nacin pomogao u provodenju ideje stvaranja velike Srbije na prostoru bivše Jugoslavije okupacijom i pripajanjem dijelova teritorija Republike Hrvatske i protjerivanjem hrvatskog stanovništva.
Tereti ga se da je u rujnu 1991. na podrucju opcine Trebinje naredio mobilizaciju teritorijalne obrane i formiranje jedinica specijalne policije kojima je popunjavao jedinice JNA, koje su 1. listopada 1991. s podrucja Hercegovine i Crne Gore napale Republiku Hrvatsku. Te su jedinice do 26. listopada 1991. privremeno okupirale podrucje od Prevlake do Stona, a grad Dubrovnik držale u potpunoj blokadi. U napadima su postupali protivno odredbama medunarodnih konvencija, odnosno namjerno i bezobzirno granatirali civilne objekte i spomenike kulture pri cemu je poginuo 91 civil, a 200 civila je ranjeno dok su u okupiranim mjestima uništavali, palili i pljackali gospodarske objekte i imovinu civila a ljude vodili u logore Morinje i Bileca.
Uz to, bezobzirno su granatirali povijesnu jezgru dubrovackog starog grada, spomenik nulte kategorije pod zaštitom UNESCO-a, nanoseci golemu štetu spomenicima kulture unutar zidina. Nakon 26. listopada 1992., odnosno povlacenja JNA s okupiranog podrucja, imajuci potpunu kontrolu i vlast nad oružanim snagama tzv. SAO Istocna Hercegovina, okrivljeni B. V. je zajedno sa zapovjedništvom Hercegovackog korpusa naredio da se nastavi granatiranje Dubrovnika, gospodarskih i civilnih objekata sve do 29. listopada 1995., pri cemu je ubijeno sedmero civila, a jedanaestero ih je teško ranjeno te je nanesena materijalna šteta, priopcilo je državno odvjetništvo 2008. u povodu podizanja optužnice. (Hina)