Vlada bi se uskoro mogla suociti sa širokom frontom nezadovoljnika s obzirom na to da priprema koordiniranu akciju rezanja prava oko 315 tisuca radnika zaposlenih u državnim i javnim službama te javnim poduzecima.
Kako se doznaje iz krugova bliskih Vladi, uprave 21 javnog poduzeca uskoro ce dobiti naputak da krenu u kolektivno pregovaranje sa sindikatima kako bi se postigle uštede na izdacima za place, božicnica i regresa. S državnim službenicima, ciji kolektivni ugovor istjece u srpnju, pocet ce se pregovarati cim sindikati formiraju pregovaracki odbor, a Vlada ce uskoro formirati i svoj pregovaracki tim.
Iako Temeljni kolektivni ugovor (TKU) za javne službe vrijedi do listopada 2013., u Vladi su odlucni krenuti u istovremene razgovora s državnim i javnim službama. Uprave javnih poduzeca paralelno bi trebale otvoriti razgovore sa svojim sindikatima o kucnim ugovorima. S javnim službama, kako se može cuti, Vlada namjerava sklopiti aneks TKU-a.
No, kolikogod je jasno da ce Vlada nastojati ne isplatiti božicnice i regrese, pitanje je hoce li u tome uspjeti. U zdravstvu, koje je božicnice ukalkuliralo u bolnicke limite, isplata regresa vec je pocela. A to znaci da bi regres trebao biti isplacen i svim ostalima u javnim službama, ali i državnim službama. U protivnom, Vlada bi se mogla suociti s masovnim tužbama. Tako Vlada može razgovarati tek o isplati božicnice.
Sindikati javnih poduzeca koji djeluju unutar Nezavisnih hrvatskih sindikata, u utorak su se osvrnuli na medijske napise o rastu mase za place u javnim poduzecima u prvom tromjesecju ove godine. Vlada je, kažu, otvorila baražnu vatru na sindikate i kolektivne ugovore u javnom sektoru.
- Vlada pokušava anatemizirati sindikate javnog sektora i razjediniti radnike i sindikate realnog i javnog sektora, kako bi im smanjila prava, kazao je Krešimir Sever, predsjednik NHS-a.Radnicima HEP-a place nisu povecane, veli Dubravko Corak, predsjednik Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata, osim u dijelu uskladivanja s godinama staža.
Božo Mikuš, predsjednik Sindikata Ine i naftnog gospodarstva istice da su place radnika Plinacroa u odnosu na 2009. pale tri posto. Tako povecanje mase za place od 2,2 milijuna kuna nema veze s povecanjem placa zaposlenima vec je izdatke digla isplate otpremnine bivšem direktoru kao i place pet direktora koji su ga zamijenili. (G. GALIC/NL)