Prijedlogom izmjena Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, koji je Vlada usvojila na sjednici u četvrtak, predlaže se produženje roka važenja privremenih rješenja za obavljanje ugostiteljske djelatnosti u domaćinstvu i na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu u objektima za koje se vodi postupak legalizacije, odnosno u objektima za koje stvarno stanje nije usklađeno sa stanjem u zemljišnim knjigama do kraja 2020. godine.
Ta su rješenja prema važećem zakonu, pojasnio je ministar turizma Gari Cappelli, trebala vrijediti samo do kraja ove godine, a sada se predlaže da se taj rok pomakne do 31. prosinca 2020. godine, do kada se, prema dosadašnjoj dinamici, procjenjuje da bi se trebali riješiti ti postupci.
Takvih je privremenih rješenja izdano više od 7.000, a od tog broja trajnih je rješenja doneseno u tek 600-tinjak slučajeva, odnosno svega 8,5 posto.
Predloženo zakonsko rješenje, istaknuo je predsjednik Vlade Andrej Plenković, predstavlja pozitivnu vijest za ugostitelje i imat će pozitivne učinke na turističku ponudu i pripremu turističke sezone u 2017. godini.
Cappelli je na to dodao da je pozitivno i to što će se ovim rješenjem zadržati postojeći smještajni kapaciteti, ali i spriječiti prelazak pružatelja ovih usluga u 'sivu zonu'.
Infrastruktura za alternativna goriva
Na dnevnom je redu Vlade bio i prijedlog zakona o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva, kojim se, uz ostalo, određuju mjere poticanja i razvoja infrastrukture za alternativna goriva te utvrđuju minimalni zahtjevi za izgradnju infrastrukture za alternativna goriva, uključujući mjesta za punjenje električnih vozila i mjesta za opskrbu prirodnim plinom i vodikom.
Cilj je povećati udio prometa koji ne djeluje štetno na okoliš u ukupnom prometu, smanjiti štetni utjecaj prometa na okoliš te ostvariti manju ovisnosti o korištenju nafte.
Nakon usvajanja ovog zakona, prema riječima ministra mora, prometa i infrastrukture Davora Butkovića, predviđeno je i donošenje Nacionalnog okvira politike i niz provedbenih mjera za učinkovito povezivanje prometa sa zaštitom okoliša i energetskom učinkovitosti do 2020. godine.
Prihvaćen je i zakonski prijedlog kojim bi se potvrdio sporazum Hrvatske i SAD-a o unaprjeđenju ispunjavanja poreznih obveza na međunarodnoj razini i provedbi FATCA-e.
Sporazumom se, pojasnio je državni tajnik u Ministarstvu financija Željko Tufekčić, uređuje automatska razmjena informacija o računima rezidenata jedne države u financijskim institucijama druge države s ciljem uočavanja i izbjegavanja porezne utaje, koji je potpisan u ožujku 2015.
Način na koji će se to provoditi, dodao je Tufekčić, za Hrvatsku je uređeno Zakonom o administrativnoj suradnji na području poreza, koji je u sklopu paketa poreznih zakona u saborskoj proceduri.
Javni bilježnici moći će biti i državljani ostalih zemalja EU
Vlada predlaže i izmjene Zakona o javnom bilježništvu kojima bi se ukinuo uvjet državljanstva za imenovanje javnih bilježnika, koje je, navode iz Vlade, diskriminatorno. Dakle, i državljanima drugih država članica EU omogućilo bi se da mogu biti imenovani za javnog bilježnika u Hrvatskoj, pojasnio je ministar pravosuđa Ante Šprlje.
Iz proračunskih zaliha je, pak, općini Ravno u Bosni i Hercegovini odobrena isplata 4,46 milijuna kuna za pomoć 50 obitelji koje su prošlogodišnje poplave dovele do teške materijalne situacije.
Trima općinama – Malinskoj, Tkonu i Pokupskom, Vlada je odobrila zaduženje kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak, za financiranje kapitalnih projekata. (Hina)