Porezna uprava godinama izvještava kojeg su zanimanja osobe koje su prijavile najveće dohotke prilikom podnošenja godišnje porezne prijave na području Istre. Prije desetak godina su to bili metaloprerađivači, pa su uslijedili pekari, potom su na red došli odvjetnici, a prije udara krize najviše su zarađivali trgovci nekretninama.
Sada, u godinama recesije, najviše zarađuju obrtnici iz uslužnih djelatnosti. Samo se jedne godine na listi s najviše prijavljenog dohotka u Istri pojavio jedan ugostitelj. O njemu je rečeno da se nalazi na području Labinštine i da je prijavio pola milijuna kuna bruto dohotka u 2008. godini. Toliko nije prijavio niti jedan drugi istarski ugostitelj ni prije, ni nakon toga.
Razlog zašto ugostitelji prijavljuju male dohotke, a mnogi među njima voze skupocjene automobile i posjeduju vrijedne nekretnine, otkrio je sada uveden sustav fiskalizacije u kojem se vidi svaka prihodovana kuna. Porezna uprava je jučer otkrila kakve su velike promete zabilježili u 400-tinjak ugostiteljskih objekata na području čitave Hrvatske kojima su porezni inspektori zabranili rad. Koji su to objekti nisu otkrili jer podatak drže poreznom tajnom.
Istarski ugostitelji su po toj analizi drugi najveći utajivači ostvarenog prometa u državi ispred kojih su samo Zagrepčani. Među zatvorenim ugostiteljskim objektima zabilježen je prosječan porast dnevnog prometa, nakon uvođenja fiskalizacije, od 619 posto u Zagrebu, odnosno 410 posto u Istri. Treći su ugostitelji u Primorsko-goranskoj županiji s rastom od 236 posto.
To znači da svi oni zagrebački ugostitelji koji su nedavno zatečeni u prekršaju, i kojima je zatvoren objekt, zabilježili su da im je nakon uvođenja fiskalnih blagajni prosječan dnevni promet povećan sa 181 tisuću kuna na 1,55 milijuna. Njihovi istarski kolege bilježe rast s 450 tisuća na 2,26 milijuna kuna, a riječki s 2,13 na 9,63 milijuna kuna. Dakako, više impresionira "riječki" rast od 7,5 milijuna kuna nego "zagrebački" 1,36 milijuna iako je tamo zabilježen najveći rast u postocima.
Nakon Rijeke najveće utaje, mjereno u milijunima kuna, zabilježene su kod ugostitelja u Splitu (5,64 milijuna), Sisku (2,86 milijuna), Bjelovaru (2,52 milijuna), Varaždinu (2,01 milijun), a tek potom u Istri (1,81 milijun)… (P. GREGOROVIĆ)