U Zajednici Talijana, Circolu, danas je održan sastanak 40-ak predstavnika udruga koje djeluju u gradskim prostorima, najvećim dijelom u Društvenom centru Rojc, s predstavnicima Grada Pule. Tema je bila namjera Grada da od 1. siječnja 2017. godine uvede naplatu najma prostora svim udrugama koje su u gradskim prostorima i to 1 kunu po kvadratu. To je izazvalo buru negodovanja prije svega zbog naprasnog uvođenja, ali i otvorilo niz drugih pitanja. No, niti jučer, nakon sat i pol razgovora, neki odgovori nisu dobiveni.
Udruge su 25. listopada dobile obavijest u kojoj je pisalo da je "početak naplate najma od 1.1.2017. jednu kunu/1 m2 + PDV + iznosom nedefinirani komunalni doprinosi i porezi". Iz Grada su se pozivali na Uredbu o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge. S druge strane, udruge, na čelu s Dušicom Radojčić, koja je uz Zelenu Istru, i predsjednica Koordinacije udruga u Rojcu, željele su da im se pojasni u kojem to dijelu uredba nalaže uvođenje naplate za udruge jer je oni nisu tako iščitali te, štoviše, ukazali da ih Grad može i osloboditi od plaćanja najma; potom, željeli su da im se jasno kaže koliko će ih koštati kvadrat prostora sa svim davanjima te zašto se nije čekalo s uvođenjem najma do kraja 2018. godine kada im ističu 10-godišnji ugovori, kao i hoće li im se priznati ulaganja, kao što se priznaju i za sve gradske poslovne prostore.
Dogradonačelnik Fabrizio Radin podsjetio je da je useljavanje udruga u Rojc počelo krajem 1998. godine i da su tada svjesno molili udruge da u što većem broju usele u prostore u južnom dijelu te vojarne. Jedan je razlog bio, kaže Radin, što je Grad bio pod velikim pritiskom udruga za dodjelom prostora, a drugi što su u procesu demilitarizacije željeli dokazati tijelima državne vlasti da mogu tu bivšu vojnu zgradu učinkovito privesti civilnoj namjeni.
- Tada se nije vodilo računa o specifičnom profilu udruga u sferi civilnog društva, već samo spremnost da ulože u prostor i što brže ga privedu programskoj namjeni. Smatram da je to bio i jedini način da grad naše veličine privede namjeni prostor od 17 tisuća kvadrata, pa su se pod istim krovom našle neprofitne udruge, ali i socijalne, osoba s invaliditetom, braniteljske, nacionalnih manjina i sportsko-rekreacijske. Također, tu su i one koje ostvaruju i dobre prihode nudeći fitness programe, korektivne i body buildinga, rekao je Radin.
Ustvrdio je da Grad iz proračuna izdvaja svake godine značajna sredstva za održavanje zgrade, čuvanje i funkcioniranje, ali nije želio govoriti o iznosu "da ne otvori Pandorinu kutiju".
- Godine 2007. postavljena su kontrolna brojila za svakog korisnika, a sve neprofitne udruge, i one izvan Rojca, oslobođene su plaćanja najamnine. Sve do sada, kada smo zbog promjene okolnosti prinuđeni uvesti plaćanje najamnine, rekao je Radin i ukazao na Zakon o udrugama iz 2014. i uredbu iz 2015. po kojima su, kaže Radin, trebali nefinancijsku podršku udrugama, što ustupljen prostor jest, staviti u isti rang s financijskom podrškom što znači novčano izraziti vrijednost ustupljenog prostora.
- Stoga je određena 1 kuna po kvadratu prostora u neto iznosu i to nije tržišna, već dogovorna cijena, ja bih rekao da je to naknada ne najamnina, jer to neće opteretiti udruge, rekao je Radin te decidirano ustvrdio da neće biti drugih davanja.
Pročelnica za kulturu Jasmina Nina Kamber nadovezala se i rekla da u gradu djeluju 172 udruge koje su korisnici gradskih prostora, od čega 110 u Rojcu. Aneksi ugovora potpisivat će se od 1. do 15. prosinca. Iako je ustvrdila da će se svima koji ne potpišu anekse ugovori raskinuti, Radin je to zanijekao i rekao da oni koji ne potpišu anekse imaju i dalje važeći ugovor sve do prosinca 2018. godine, ali će tada svi njihovi prostori ići na javni natječaj pa će se udruge za te prostore morati "boriti" s drugim zainteresiranima. Kamber je također spomenula da se 30-ak postojećih udruga nije uskladilo sa Zakonom o udrugama te im po sili zakona prijeti likvidacija.
Dušica Radojčić spočitnula je predstavnicima Grada što nisu odluku donijeli dogovorno s Koordinacijom udruga u Rojcu, koju su sami i osnovali, već naprasno donijeli. Inzistirala je na odgovorima koje su unaprijed dostavili Gradu te ustvrdila da su i oni u Koordinaciji već odavno tražili reviziju prostora u Rojcu.
- Neki imaju previše prostora, neki ga ne koriste, netko prihoduje, netko ne… U Rojcu vlada veliko nezadovoljstvo, jer je Rojc jedan veliki kaos već 20 godina. Ako je ovo način da se uvede red, uvedimo ga, ali ovo brzanje donosi više štete nego koristi. To što će Grad prihodovati 10-ak tisuća kuna mjesečno, neće ga financijski obogatiti, a jedan kvalitetan zajednički dogovor mogao bi značiti puno više. Imamo isti cilj, da cijelu priču učinimo boljom, ali ne na ovakav način. Dajmo si šest mjeseci ili godinu da to riješimo kako spada. Postoji li uopće prostor za razgovor ili je ovo odluka po principu 'uzmi ili ostavi', ustvrdila je Radojčić.
Radin im je obećao dostaviti pisane odgovore na sva njihova pitanja, te ustvrdio da Rojc ne može biti izdvojen od ostalih, a da sama cijena od 1 kune po kvadratu proizlazi iz logike poslovanja prema kojoj će se udrugama omogućiti funkcioniranje, a Gradu da ih prati u tim djelatnostima. Rekao je i da udruge moli za suradnju i potpisivanje aneksa, kojeg nitko nije obvezan potpisati, te da oni neće prosuđivati koja je udruga bitnija jer su sve koje su registrirane i redovno izvršavaju obveze, važne za grad. Ustvrdio je i da bez samih udruga ne mogu provesti niti rečenu reviziju stanja u Rojcu, a da samo zajedno mogu odlučiti i tko će ući u prostore.
U konačnici su neodgovorena ostala pitanja zašto se sada naprasno uvodi ta naknada i zašto se nije sačekao istek važećih ugovora, što će biti s planom održivosti Rojca kojeg su donijeli s nizom planiranih poboljšanja u samoj zgradi te hoće li im se makar nekako taj novac vratiti, odnosno hoće li im se priznati višegodišnja nemala ulaganja. Odgovoreno im je tek da će nakon Nove godine sjesti svi zajedno i donijeti pravilnik s posebnim kriterijima za Rojc te da će se taj novac ipak vratiti za funkcioniranje zgrade. (Sandra ZRINIĆ TERLEVIĆ)