"Čvrsto vjerujemo da je Adris Grupa jedna od najboljih kompanija u Hrvatskoj, ali i u široj regiji. Adris je kompanija koja raste i ima perspektivnu budućnost. Želja nam je da tome damo i svoj doprinos", kaže Mihovil Prpić, predsjednik novoformirane Udruge malih dioničara Adris Grupe, čiji je potpredsjednik Hrvoje Puljiz, a tajnik Darrell Šarić. Njih trojica su prekjučer, na Glavnoj skupštini dioničara Adris Grupe, predsjedniku Uprave Anti Vlahoviću pored upućenih čestitki za dobar rad, ipak postavili i niz pitanja kojima su tražili odgovore o financijama i kreditima. Iako su brojke o poslovanju Adris Grupe impresivne, od toga da je u posljednjih pet godina uloženo više od četiri milijarde kuna te se prosječno ostvarivala neto dobit od 427 milijuna kuna, čelnici Udruge malih dioničara u poslovanju su prepoznali određene rizike koji proizlaze iz poslovanja. Posebno ih smeta nedostatak vizije i netransparentnost.
- Adrisu treba donijeti novu svježinu, energiju, treba ulagati u inozemstvo, s kapitalom otići van granica, treba se širiti i u drugim biznisima. Trenutna ulaganja su previše konzervativna. Adris može i mora bolje, slažu se Prpić, Šarić i Puljiz.
Kažu da su bili neugodno iznenađeni ponašanjem čelnika Adris Grupe, kao i atmosferom na samoj Skupštini, gdje ih se gledalo kao neprijatelje.
Prvi u povijesti
- Atmosfera se mogla rezati nožem. Nažalost, iako dioničari kao i ostali, nismo doživljeni partnerski, kaže Mihovil Prpić.
Puljiz kaže da je prekjučerašnja Skupština bila prva u povijesti Adris Grupe na kojoj su se postavljala konkretna pitanja koja su, tvrdi, logična, legitimna, a i proizlazila su iz financijskih izvještaja.
- Mi nismo tendenciozni, no za razliku od većine malih dioničara koji možda ne znaju kako artikulirati interes za svoje dionice kroz konkretna i stručna pitanja, mi to znamo, to nam je posao. Upravo zato je taj naš angažman pozdravljen velikim aplauzom dobrog dijela od stotinjak prisutnih dioničara, kojih na prethodnim Skupštinama nikad nije bilo ovoliko, kaže Puljiz.
Prpić, pak, ističe krajnje neugodnu i neobičnu situaciju u kojoj mu je bilo zabranjeno postavljanje daljnjih pitanja.
- Dakle, konstatirao sam da je predsjednik Uprave Ante Vlahović nekoliko mjeseci prošle godine bio odsutan. I onda sam naprasno prekinut. Predsjednik Skupštine zabranio mi je da nastavim. Htio sam još reći da je gospodin Vlahović ispunio uvjete za mirovinu, a da nije jasno tko će Adris Grupu voditi idućih 5 ili 10 godina. I u kojem pravcu, naravno! Htio sam reći i da se na više mjesta mogu čuti izjave da će gospodin Vlahović dati ostavku i ući u Nadzorni odbor, kao i da se čuju priče o njegovom nasljedniku i mogućim kandidatima. Suština je svega da je Adris Grupa ozbiljna i uspješna kompanija u kojoj se neke situacije moraju anticipirati te se o tome na godišnjim Skupštinama s dioničarima mora diskutirati, kaže Prpić.
Milijardu kuna
Ono što zabrinjava trojicu malih dioničara okupljenih kroz Udrugu, koja će po njihovom mišljenju s novim članovima samo rasti i to velikom brzinom, izloženost je Adris Grupe posrnulom Agrokoru. Upravo zato je predsjednik Udruge i mali dioničar Mihovil Prpić postavio nekoliko pitanja o plasmanu Adrisovih značajnih sredstava Agrokoru, i to u iznosu od milijardu kuna.
- Pitao sam predsjednika Uprave Adrisa Antu Vlahovića koliko ukupno dospjelih potraživanja Adris Grupa ima prema Agrokoru Ivice Todorića i društvima u sustavu Agrokora. Pitao sam i ako je Adris imao adekvatna sredstva osiguranja za taj plasman, ako su Uprava, Nadzorni odbor i Skupština društva donijeli odluke za ove plasmane, kaže Prpić.
Udruga smatra da Uprava mora biti transparentnija, otvorenija i pristupačnija malim dioničarima, jer samo tako se može do bolje suradnje i rezultata.
- Uostalom, jedan dioničar ili jedna Uprava ne čine Adris, kako sad, tako ni u budućnosti, kaže Hrvoje Puljiz.
U svom propitivanju Uprave Adrisa uputio je i pohvale za dosadašnji rad.
- Puno je toga napravljeno u 20 godina, ali treba gledati budućnost. Nakon analize Izvješća Uprave moram naglasiti da nedostaju neki podaci i informacije koje su važne za procjenu stanja imovine društva kao i politiku poduzimanja mjera zaštite od gubitka. I mene zanima situacija s Agrokorom. U konsolidiranim financijskim izvještajima navodi se da je iznos potraživanja prema Agrokoru prema danim kreditima milijardu kuna, a u Godišnjem financijskom izvještaju priznaje se rezerviranje za umanjenu vrijednost u iznosu od preko 400 milijuna kuna. Znači li to da Uprava Adris Grupe vjeruje da će se od Agrokora naplatiti 60 posto potraživanja, dakle oko 600 milijuna kuna?! Uprava Adris Grupe se očitovala da Adris ima instrumente osiguranja koji se odnose na Jamnicu i Konzum te na zadužnice od strane Agrokora, Konzuma i Jamnice, kaže Puljiz.
Prevelika jamstva
Međutim, posljednjih dana plasirane su, kaže Puljiz, informacije da su neka društva iz Koncerna Agrokor izdavala razna jamstva koja su znatno prelazila vrijednost tih društava!
- Tako se u poslovnim krugovima može čuti da je navodno prošle godine Jamnica izdala ukupno jamstva u iznosu od preko milijarde eura! Zbog toga sam pitao predsjednika Uprave Antu Vlahovića ako je znao kao i Nadzorni odbor, a trebali su znati jer je Adris Grupa jedna od najboljih firmi u regiji, za realno stanje u Agrokoru. Htio sam znati i što je poduzeto u cilju naplate potraživanja Adrisa prema Agrokoru, kaže Puljiz. Kao zanimljivost koja njega, međutim, itekako brine, navodi da je povijesna transakcija prodaje Tvornice duhana Rovinj iznosila 505 milijuna eura, a da je ukupan plasman Agrokoru iznosio oko 200 milijuna eura, što je 40 posto od prodaje Tvornice, pri čemu je sudbina tog plasmana i više nego upitna i neizvjesna.
Potpredsjednik Udruge i mali dioničar Darrell Šarić pohvalio je Upravu Adris Grupe za kupnju Croatia osiguranja, no iznio je i nekoliko kritika, posebno zbog toga što je povrat određenih potraživanja u iznosu od 170 milijuna kuna od određenog poslovnog partnera - neizvjestan!
- Pitao sam predsjednika Uprave Antu Vlahovića ako su instrumenti osiguranja tog novca, a radi se o nekretninama, vrijedni tog potraživanja, kad je moguća prodaja tih nekretnina.
I konačno, kome je dan novac Croatia osiguranja - tko je dužnik, kaže Šarić. Svoja pitanja usmjerio je i na Cromaris, tvrtku koja posluje na najbrže rastućem tržišnom segmentu u Europi, a to je zdrava hrana.
- U 2016. je Cromaris uz prihod od 362 milijuna kuna ostvario dobit od 13 milijuna kuna, što implicira neto profitnu maržu od 3,6 posto. To smatram jako skromnim za proizvod koji se marketira kao premium brand i samim time bi morao biti puno profitabilniji. Tim više što je od 2009. do 2016. u ovaj premium biznis uloženo preko 100 milijuna eura, zaključio je Šarić.
Sva trojica zaključuju da je za razvoj Adrisa dobro da se postavljaju pitanja te da se uzimaju u obzir različita mišljenja.
- Uostalom, TDR, kao prethodnica Adrisa, uspjeh je temeljio na timskom radu, na uvažavanju suradnika i sugovornika, i to je bila njegova najveća snaga. Nažalost, puno sudionika tog timskog rada otišlo je i prije stjecanja uvjeta za mirovinu. Postavlja se pitanje - zašto, kad bi svi trebali imati isti cilj, a to je boljitak firme, zaključuju u Udruzi malih dioničara Adris Grupe. (Robert FRANK)