Na poziv udruge Franak odaslan sredinom prosinca svim dužnicima u euro i kunskim kreditima, koji smatraju da su im banke u kreditima ugovorenim prije 1. siječnja 2010. godine na nezakonit način ugovorile promjenjive kamatne stope, do sada se javilo petstotinjak građana. U udruzi su za sada iz pristiglih prijava izdvojili pedesetak onih koji bi mogli svjedočiti u sve izvjesnijem, novom kolektivnom sporu s bankama.
Dok se prvostupanjska presuda iz srpnja prošle godine u slučaju "švicaraca" još uvijek nalazi na Visokom trgovačkom sudu kao drugostupanjskom tijelu, i neizvjesnog je ishoda, "frankovci" se pripremaju za moguću novu, možda još delikatniju kolektivnu tužbu protiv banaka koje su, smatraju, na nezakonit način ugovarale promjenjive kamatne stope.
Odluku o eventualnom pokretanju tužbe donijet će najvjerojatnije u veljači, tužbu pripremiti u ožujku, a podići ju u travnju, točno dvije godine nakon što su prvi put podnijeli tužbu u slučaju "švicaraca".
Sredinom prosinca prošle godine Franak je pozvao građane zainteresirane za svjedočenje da joj pošalju svoje skenirane ugovore o kreditu i otplatni plan iz kojega se vidi da im je kamata povećavana tijekom otplate kredita. "Zašto biste banci prepustili nekoliko tisuća eura ili kuna koje su, eventualno, nezakonito naplaćene od vas?", stoji u tom pozivu, koji je naišao na popriličan odaziv.
Izmišljeni parametri?
Ideja je prethodno konkretizirana u studenom, kad su u udruzi Franak pozdravili kompromisno rješenje za dužnike u "švicarcima", doneseno izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju, ali upozorili da je zakon manjkav kad su u pitanju euro i kunski krediti zaključeni prije 2010. godine. Zahvaljujući izmjenama zakona, rate zaduženih za stambene kredite u švicarcima od ove će godine biti od deset do 25 posto manje, dok god im je franak skuplji za više od 20 posto od početnog, no istovremeno zakon ne rješava pitanje, smatraju u udruzi, nezakonitosti u određivanju kamata u slučaju više od 100.000 kredita u eurima i kunama.
Propisano je, naime, da u svim kreditima u kojima nisu ugovoreni parametri za određivanje promjenjive kamate, banke to moraju uskladiti sa zakonom i odrediti parametre za ubuduće, no u ugovorima o kreditima u kojima način određivanja promjenjive kamate nije ugovoren na početku, to je, kažu u udruzi, nemoguće učiniti usred trajanja ugovornog odnosa bez arbitraže države.
Promjenjiva kamata mora biti odrediva, a odrediva je, napominju, kad u ugovoru postoje podaci na temelju kojih se kamata mijenja. Ako ne postoje, onda se kamata ne smije povećavati, odnosno jednostrana je odluka banke ništetna.
- Rješenje u Zakonu o potrošačkom kreditiranju nije provedivo u kreditima u kojima banka mora uskladiti parametre. Da bi to rješenje bilo provedivo, potrebno je odrediti način određivanja parametara, kao što je u stambenim kreditima s valutnom klauzulom CHF određeno da kamata bude ubuduće fiksna i manja od početne, isticali su u udruzi Franak, na što su im iz banaka odgovarali da su kamate uvijek mijenjane u skladu s važećim propisima.
Parametre se, kažu banke, nije moglo izmišljati jer to ni zakonodavac ničim nije propisivao. Da su same banke prije izmišljale parametre, zaključuju u bankama, to bi prema prijašnjim zakonima bilo - nezakonito.
Udruga Franak je krajem studenog pozvala banke, HNB i Ministarstvo financija da organiziraju sastanke na kojima bi se i za euro, odnosno kunske kredite u kojima parametri nisu ugovoreni, našlo optimalno rješenje. Do sada im se nitko od p(r)ozvanih nije javio, zbog čega su ozbiljno prionuli na pripremu dokumentacije za eventualnu novu tužbu.
Konverzija "švicaraca"
Što se stambenih kredita u francima tiče, nepravomoćna presuda suca Radovana Dobronića dobiva svoj nastavak na Visokom trgovačkom sudu, dok će im prema izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju kamata pasti na 3,23 posto i ostati na toj razini dok god vrijede izvanredne okolnosti aprecijacije tečaja franka veće od 20 posto. Nova se kamata od prvog dana ove godine primjenjuje na preostalu glavnicu, a prve će rate ili anuiteti dospijevati na naplatu krajem siječnja ili početkom veljače. Kad franak, međutim, ponovo dođe unutar 20 posto iznad početnog tečaja, banke će dužnicima u roku pola godine morati ponuditi konverziju preostalog dijela neotplaćenog kredita u kune ili eure bez ikakvih naknada.
Odbiju li dužnici konverziju, gube pravo na ograničenje kamate i vraćaju se na početne uvjete dogovorene s bankom. Kako ističu u udruzi Franak, konvertirat će se po tečaju na dan konverzije, a problem je u tome što će dužniku koji konverziju odbije banka opet moći nezakonito povećavati kamatnu stopu. (B. MRVOŠ PAVIĆ/NL)