U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) ocjenjuju da bi pod utjecajem rasta inozemnog duga te pada BDP-a, udio inozemnog duga u BDP-u do kraja 2014. mogao dosegnuti 108 posto, što Hrvatsku i dalje zadržava u skupini visoko zaduženih zemalja.
Nakon uobičajenog ljetnog smanjivanja razine bruto inozemnog duga, u rujnu prošle godine je zabilježen njegov rast za 579 milijuna eura do razine od 46,5 milijardi eura, navode iz HGK. To je 1,1 milijardu eura ili 2,4 posto više nego u rujnu 2013., čime je nastavljen blagi rast inozemnog zaduživanja karakterističan za proteklu godinu. Pritom je razina bruto inozemnog duga i nadalje pod dominantnim utjecajem, s jedne strane, snažnog zaduživanja opće države iniciranog potrebom financiranja visokog proračunskog deficita te, s druge strane, razduživanja drugih monetarnih financijskih institucija (banaka) koje pri posustalom kreditiranju poduzeća i stanovništva smanjuju razinu inozemnih obveza. Tako je rujanski bruto inozemni dug opće države na godišnjoj razini povećan za dvije milijarde eura ili za 16,9 posto, dok je istodobno dug drugih monetarnih financijskih institucija smanjen za 1,3 milijarde eura, odnosno za 13,6 posto. Pritom se međugodišnji pad inozemne zaduženosti bankarskog sektora protegao na sada već 29 uzastopnih mjeseci reflektirajući tako situaciju nedostatne transmisije sredstava domaćeg financijskog sektora prema poduzetništvu i stanovništvu, napominju analitičari HGK.
Upozoravaju kako u okolnostima složene gospodarske situacije problemi otplate obveza postaju sve izraženiji pa je iznos kašnjenja namirenja inozemnih obveza po glavnici i kamatama u rujnu prošle godine dosegao 252,1 milijun eura, što je 18,7 posto više nego u rujnu 2013. Ističu i kako blagi rast bruto inozemnog duga uz istodoban pad BDP-a dovodi do toga da bi udio inozemnog duga u BDP-u na kraju prošle godine mogao dosegnuti gotovo 108 posto.
"I u ovoj će se godini nastaviti tendencije iz prošle godine obilježene nastavkom inozemnog zaduživanja opće države i smanjenjem duga drugih monetarnih financijskih institucija, ali bi obje tendencije trebale biti slabije izražene nego li je to bio slučaj u prošloj godini", navode iz HGK. Napominju kako Hrvatska po pokazateljima zaduženosti spada u visoko zadužene zemlje, a od 2009. razina duga viša je od ostvarenog BDP-a. Tako je primjerice udio bruto inozemnog duga Hrvatske u BDP-u u 2013. iznosio 105,3 posto, a viši je bio u Sloveniji 111,2 posto te u Mađarskoj 118,5 posto, dok su Češka, Poljska, Slovačka, Bugarska i Rumunjska zemlje čiji je udio bruto inozemnog duga u BDP-i bio manji nego u Hrvatskoj. Od tih je zemalja u 2013. najniži udio inozemnog duga u BPD-u bio u Češkoj od 62,9 posto, u Rumunjskoj je iznosio 69 posto, Poljskoj 70,1 posto, Slovačkoj 81,3 posto, a u Bugarskoj 92,8 posto.
"Pod utjecajem nastavka rasta inozemnog duga te istodobnog pada BDP-a, udio inozemnog duga u BDP-u mogao bi do kraja 2014. godine dosegnuti 108 posto. Takvi pokazatelji Hrvatsku i nadalje zadržavaju u skupini visoko zaduženih zemalja", kaže direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić. (Hina)