Veliku reformu hrvatskog obrazovnog sustava najavljuje resorni ministar Vedran Mornar za 2016. i 2017. godinu, međutim to je za sektor novih tehnologija i IT-a prekasno. Velike reforme i odluke moraju se početi donositi već danas jer današnji sustav obrazovanja nije prilagođen potrebama tržišta rada. Ujedno, mladi informatički obrazovani kadar u Hrvatskoj ne vidi poslovni izazov zbog čega dolazi do odljeva stručnjaka, moglo se čuti jučer na 15. izdanju konferencije Windays u Umagu na središnjoj svečanosti o zaključcima bussines dijela konferencije kojoj je prisustvovao ministar Mornar te direktor Microsoft Hrvatska Ivan Vidaković. Na svečanosti se nije pojavio najavljivani ministar financija Boris Lalovac.
Naime, dok u državi vlada velika nezaposlenost, za određena radna mjesta u Hrvatskoj se ne mogu naći zaposlenici s adekvatnom strukom. Na konferenciji je u prva dva dana zaključeno da aktualna Vlada mora početi donositi odluke, pa makar one bile i krive, te da je potrebna potpuna promjena obrazovanja i više prakse na što ministar Mornar odgovara da su korijenite promjene počele i to u vidu reforme predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja.
- Za dvije godine počinjemo s jednom novom školom gdje se manje uči napamet. Više će se posvetiti kreativnosti i rješavanju problema, najavio je Mornar ističući da se glavne promjene moraju dogoditi u strukovnim školama. Da se takav način već sada treba primjenjivati u školama, gdje primjerice informatika nije obavezan predmet, smatra Vidaković.
- Informatičar ili stručnjak u robotici, biotehnologiji ili softwareu može naći posao gdje god hoće. Međutim 2020. dolazi do konvergencije IT-a u sadržaj. Ako danas radite u nekim starim strukama, 2020. vi ste zastarjeli, smatra Vidaković.
Treći problem je neefikasnost pravosuđa koje također direktno utječe kreativno i poticajno na okolinu, a time i na konkurentnost.
- Ako gledamo hrvatsku konkurentnost, 2007. smo bili 57. na globalnoj listi konkurentnosti, a ove godine smo 77. Na globalnoj listi konkurentnosti u IT-u smo na 54. mjestu. Međutim, dio obaveze ide i na poslodavce. Oni su na 129. mjestu po ulaganju u ljude. U Singapuru primjerice svaka tvrtka mora dati dva posto od svog prihoda za obrazovanje svojih zaposlenika, a ako to neće, onda moraju taj novac uplatiti u državni proračun, zaključio je Vidaković. (B. BAN)