Njegovateljica zaposlena u jednom Obiteljskom domu za starije i nemoćne osobe koncem prošle godine obratila se pravobraniteljici za ravnopravnost spolova, navodeći da je svakodnevno, kao i druge zaposlenice, bila izložena seksualnom (spolnom) uznemiravanju i spolnoj diskriminacije od supruga vlasnice doma.
Radnica je prijetnjama bila izložena duže vrijeme, unatoč jasnim upozorenjima zlostavljaču da ne želi takvu vrstu kontakta s njim. No, on nije prestajao. Pri isplati dviju plaća, odnosno dijela plaće koja se u tom domu, očito, nezakonito isplaćuje "na ruke", suprug vlasnice radnicu je pozvao u prostoriju s lijekovima te tražio da obavi "nemoralan i ponižavajući dio njegovih prohtjeva".
Kada ga je radnica odbila, zaprijetio joj je otkazom. Vrlo brzo, sudeći prema opisu slučaja uznemiravanja i spolnog uznemiravanja iz izvješća Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, krenula je realizacija prijetnje o otkazu.
Radnica je nakon jedne smjene pozvana na razgovor, a vlasnica doma i njen suprug optužili su je za krađu lijekova. Takva optužba ponovljena je i u narednim danima. Radnica se zbog seksualnog uznemiravanja obratila nadležnoj policijskoj upravi te pravobraniteljici.
Pravobraniteljica je, pak, i od Obiteljskog doma i od MUP-a zatražila izvješće i dokumentaciju o slučaju.
Ovaj slučaj spolnog uznemiravanja na radnom mjestu još se rješava s obzirom na to da do zaključenja godišnjeg izvještaja o radu pravobraniteljici nisu dostavljeni traženi dokumenti. Propisani rok za dostavu dokumentacije traje najduže trideset dana.
- Ako tijelo od kojega sam zatražila dostavu izvješća odgovarajuću dokumentaciju ne dostavi u roku koji mu je određen zahtjevom, ovlaštena sam zatražiti provođenje nadzora nad njegovim radom od tijela koje je za to ovlašteno, veli Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. Odgovorna osoba tijela koje nije dostavilo očitovanje, podatke i dokumentaciju vezanu za diskriminaciju, kako navodi, može biti kažnjena za prekršaj novčanom kaznom od tisuću do pet tisuća kuna.
- Međutim, napominjem da se tražena dokumentacija i očitovanja u pravilu dostavljaju redovno u okviru zadanog roka, ističe pravobraniteljica.
O tome u kakvom društvu živimo dijelom svjedoči i slučaj maloljetne učenice, u kojem je pravobraniteljica intervenirala slijedom medijskih napisa. Učenicu su njene muške kolege u dva navrata pokušale skinuti u školi. Kada se to drugi put dogodilo, prema izjavi učenice, na hodniku su joj skinuli tajice te s njima povukli i gaćice. Škola, međutim, nije prepoznala spolno uznemiravanje.
- Iz izvješća škole proizlazi kako je takvo ponašanje učenika "njihov uobičajeni način komuniciranja", odnosno "njihov stil", a što ukazuje na to da se ne radi o izdvojenom incidentu, već o ustaljenom obrascu ponašanja koji predstavlja spolni stereotip i diskriminaciju. To škola nije prepoznala, navodi pravobraniteljica.
Naglašava i da iz zapisnika Nastavničkog vijeća proizlazi da su pojedini profesori imali saznanja o spolnom uznemiravanju učenice, ali nisu poduzeli adekvatne mjere.
- Štoviše, pojedini profesori su naveli da je učenica sama pridonijela takvom ponašanju iz čega je vidljiva njihova nesenzibiliziranost, ističe pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.
No, škola je prihvatila upozorenje i preporuke pravobraniteljice, pa je Nastavničko vijeće razgovaralo o "senzibiliziranju nastavnika za prepoznavanje spolnog uznemiravanja kao posebnog oblika diskriminacije koji predstavlja prekršaj i kao takav je kažnjiv". (G. GALIĆ/NL)