Prema podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja koji proizlaze iz centraliziranog sustava e-matice, istarski osnovnoškolci u prošloj su školskoj godini prosječno izostajali iz škole 56,48 sati po učeniku, a srednjoškolci 129,39 sati po učeniku, te su po izostancima i jedni i drugi vodeći u državi! Najveći dio tih izostanaka je, naravno, opravdan, pa je u osnovnim školama prosječno neopravdano tek nešto više od jednog sata po učeniku, dok
su srednjoškolci ipak nešto nestašniji, pa po učeniku lani imaju prosječno 5,24 neopravdana sata. Po neopravdanim izostancima prednjači Zadarska županija sa 7,62 neopravdana sata po učeniku tijekom prošle školske godine, a ispred Istre je i ostatak Dalmacije, odnosno Šibensko kninska, Splitsko dalmatinska i Dubrovačko neretvanska
županija, ali i Primorsko-goranska i Ličko-senjska županija. Među osnovcima daleko najveći prosječan broj neopravdanih sati po učeniku bilježi Međimurska županija, čak 5,42, dok je u ostalim županijama on sličan onom u Istri ili nešto niži.
Razgovarali smo se nekolicinom ravnatelja istarskih srednjih i osnovnih škola i zanimalo
nas je kakvo je stanje u njihovim školama i koji je po njima razlog takvog relativno velikog broja izostanaka.
Bolovanja kvare statistiku
- Mi imamo male razrede, ali i fond sati puno veći nego druge škole. Što se izostanaka tiče, imali smo puno slučajeva djece koja su dulje vrijeme bila bolesna, a jedan učenik kojeg dva tjedna nema na nastavi skupi jako veliki broj sati izostanaka. Događalo se da učenik izostane i cijelo polugodište i kad se sve to zbroji dogodi se statistika kakvu sad imamo - kaže ravnateljica Talijanske srednje škole Dante Alighieri u Puli Debora Radolović koja je ujedno i predsjednica istarskog ogranka Udruge ravnatelja srednjih škola. Prema njezinim riječima, liječnici ne izdaju tek tako lako "ispričnice", pa je najveći dio tako
opravdanih izostanaka i doista opravdan, no promjenom Pravilnika koji tretira tu tematiku sve više je izostanaka koje, kazala je, direktno opravdavaju roditelji. Dojam je da je upravo izmjena tog Pravilnika o kriterijima za izricanje pedagoških mjera kumovala porastu broja izostanaka lani.
Takvog je mišljenja i ravnatelj pulske Ekonomske škole Petko Radulović. U toj školi su lani imali 118,13 opravdanih, te 1,9 neopravdanih sati po učeniku.
- Mi smo išli analizirati taj mali porast broja izostanaka po učeniku u odnosu na prošlu godinu i zaključili da bi promjena Pravilnika mogla biti jedan od razloga zbog čega se on dogodio. Prije je bilo ograničeno, pa su roditelji ukupno u čitavoj godini mogli opravdati učeniku tri dana izostanaka koja nisu mogla biti uzastopna, a sad im je omogućeno da opravdaju neograničen broj puta po tri dana, pa to neka djeca vjerojatno i zlorabe. Usto, kao škola imamo i puno učenika sportaša koji tijekom godine izostaju s nastave zbog brojnih natjecanja, pa se i tu skupi veliki broj opravdanih izostanaka, kaže ravnatelj Radulović. No, s druge strane, kaže, nekakve analize pokazuje da i radnici u Hrvatskoj prosječno izostaju s posla oko 15 dana, a kad se zbroje sati, zaključuje, dođe se na sličan prosjek.
Porečani ispod prosjeka
U porečkoj srednjoj školi Mate Balote, prema riječima ravnatelja Krešimira Bronića, prosjek izostanaka je daleko ispod onog županijskog, a učenici te škole lani su sakupili u prosjeku 90-ak sati opravdanih izostanaka. Slaže se s kolegom iz pulske Ekonomske škole da je izmjena Pravilnika i mogućnost višekratnih roditeljskih ispričnica pogodovala učeničkim "bolovanjima" koja su često potaknuta i nekakvom najavom pisane provjere znanja. Ravnatelj Srednje škole Mate Blažina u Labinu Čedomir Ružić bio je dio tima koji je prije desetak godina provodio akcijsko istraživanje vezano uz izostanke
učenika s nastave u koje su, uz labinsku, bile uključene još dvije hrvatske škole. Prema tom istraživanju, među razlozima izostanaka s nastave vrlo visoko se našao strah od neuspjeha koji se, kod gimnazijalaca pogotovo, kaže, tijekom školovanja od početka do kraja školovanja i udvostruči. Razlog je državna matura u četvrtom razredu, pa
se dio njih, zbog priprema za državnu maturu i traženja što boljeg uspjeha na njoj, odlučuje ići ciljano na one predmete za koje sami procijene da im mogu biti važni, a ostale na ovaj ili onaj način izbjegavaju.
- Škole moraju biti spremne i poduzeti mjere da to spriječe. Mi u Labinu smo prije ovog novog Pravilnika djelovali u tom smjeru i tražili od roditelja da nam najave unaprijed odsustvo učenika kako bi znali njegov razlog, odnosno radi li se o nekakvim sportskim aktivnostima, bolesti ili nečem trećem. Naime, došli smo do nekih saznanja da
roditelji ponekad u takvim slučajevima čak ni ne znaju da im je dijete odsutno iz škole par dana i onda je pred njima odgovornost hoće li takvo odsustvo opravdati ili ne. U borbi da im dijete bude što uspješnije, velika većina njih odlučuje se to učiniti ne znajući da svom djetetu tako zapravo čine "medvjeđu uslugu", kazao je Ružić. U školi Mate Blažine gimnazijalci su inače lani izostajali 20-ak posto manje od županijskog prosjeka,
elektrotehničari su po satima izostanaka 15 posto ispod, a ekonomisti tri posto iznad županijskog prosjeka. Zanimljivo je da je na trogodišnjim programima trgovine, ugostiteljstva i strojarstva u toj školi prosjek izostanaka na oko 80 posto županijskog prosjeka.
Stroža roditeljska kontrola
U istarskim, ali i svim hrvatskim osnovnim školama broj izostanaka po učeniku daleko je manji od onog koji bilježe srednjoškolci, što treba među ostalim pripisati vjerojatno i još uvijek nešto strožoj roditeljskoj kontroli, ali i manjoj spremnosti i želji tog uzrasta da testira roditeljsku spremnost na pravdanje markiranja s nastave.
Ravnateljica Osnovne škole Rivarela u Novigradu Davorka Parmač predsjednica je istarskog ogranka Udruge ravnatelja osnovnih škola. Komentirala nam je situaciju u školi koju vodi.
- Mi smo imali par učenika koji su bili u bolnici, pa se skupilo izostanaka, a imali smo i nekoliko zahtjeva roditelja za dopuštenje za odsustvo od sedam odnosno 15 dana koje po
zakonu mogu odobriti ravnatelji i školski odbor, odnosno učiteljsko vijeće. To se odobrava uz uvjet da dijete prati program i plan i to je uglavnom to, kazala je, pretpostavljajući da se i u ostalim osnovnim školama broj sati izostanaka na sličan način nakupi (Milan PAVLOVIĆ)