"Ucenici nece biti izbacen na ulicu i škola nece djelovati u podrumu, nema mjesta panici". Tim su rijecima na konferenciji za novinare u petak reagirali nadležni iz Županije na nedavne dogadaje vezane uz Glazbenu školu u Puli, posebice na prosvjed "5 do 12" koji je u srijedu organizirao Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama, a što u Županiji smatraju nekorektnim predizbornim cinom.
Nakon što su prethodno uvjeravali da ce novi prostor za ovu umjetnicko-obrazovnu ustanovu Županija kao njen osnivac osigurati do 1. travnja 2012., kad je zbog isteka ugovora o zakupu Glazbena škola trebala iseliti iz Upravne zgrade Uljanika, nadležni su sad pomaknuli rok za 5 mjeseci najavivši pritom da im je brodogradilište izašlo ususret.
- Do 1. rujna 2012. godine adaptirat ce se praktikum na Vidikovcu gdje ce se preseliti Industrijsko-obrtnicka škola te ce se u njene prostore u žutoj školi useliti Glazbena škola kako je vec prethodno odredeno mrežom škola koju su podržali svi pulski ravnatelji, ukljucujuci i Glazbene škole. U pregovorima smo s Uljanikom koji ce nam dozvoliti korištenje zgrade do kraja školske godine, kazao je Valerio Drandic, nacelnik županijske uprave.
Prema izloženome, do kraja godine izradit ce troškovnik sanacije praktikuma i zapoceti radovi na Vidikovcu za što su osigurana sredstva u proracunu. Sljedece godine u planu je završetak radova i preseljenje Industrijsko-obrtnicke škole te adaptacija žute škole za potrebe Glazbene. Prema planovima, sve ce biti brzo gotovo, a potrebno je oko 5 milijuna kuna od cega 3 milijuna za zgradu na Vidikovcu, a 2 za žutu školu.
- Uvjeravam vas da cemo radove završiti na vrijeme i da necemo Industrijsku-obrtnicku iseliti u neadekvatne prostore jer nam nije namjera da problem jedne škole rješavamo na teret druge, kazala je procelnica Odjela za obrazovanje, sport i tehnicku kulturu Patricia Smoljan.
Veli da su za projekt preseljenja Glazbene u žutu školu dobili pisanu podršku nastavnickog vijeca Glazbene škole u kolovozu 2010. godine, a s time se složila i predsjednica radnickog vijeca Biserka Kuhta, koja pak, kao sindikalna povjerenica sada organizira prosvjede.
Zamjenik ravnateljice Glazbene škole Valter Išic ponovio je da škola sa školskim odborom podupire ovaj projekt te odbacio svaku mogucnost da se škola vrati u maticnu zgradu u Ciscuttijevoj, a što je bio jedan od prijedloga sindikata kao jeftinije i brže rješenje.
- Nema osnove da se vratimo u staru školu koja je postala premala jer zadnjih godina imamo porast upisa ucenika. Da bismo izvodili kvalitetnu nastavu, prema pedagoškom standardu potrebno nam je 2.800 kvadrata, dodaje Išic. Parcela na kojoj je izgradena zgrada u Ciscuttijevoj ima površinu 740 metara kvadratnih, a sama zgrada ima korisnu površinu od oko 665 kvadrata.
Što ce biti s ovom atraktivnom nekretninom u centru grada, u Županiji kažu da o tome još uopce nisu razmišljali. Možda ce je škola i dalje koristiti ili ce je Županija prenamijeniti za javne potrebe, a možda i prodati da bi s tim sredstvima adaptirali nove prostore u žutoj školi. No, dodaju da ništa nece uciniti bez odobrenja škole koja je vlasnik zgrade. (Maša JERIN)
Potrošili više od milijun kuna umjesto da su popravili staru školu
- Doci ce do povecanja troškova najma prema Uljaniku zbog povecanja režija, ali Županija ce osigurati sredstva, kazao je Drandic. Naime, Uljanik ce do Nove godine napustiti Upravnu zgradu jer im je preskupa za održavanje, a namjeravaju je prodati. Nakon tog datuma Glazbena škola ostaje jedini korisnik zgrade pa ce na nju pasti sav trošak grijanja jer se dotok iz kotlovnice ne može regulirati samo za potrebe škole.
Koliko ce tocno iznositi novi najam, nadležni još ne znaju. No, vec je i dosad uložen znatan novac gradana u prostore koji nisu ni županijski ni školski. Adaptaciju prostora 2008. godine Županija je platila 465.000 kuna, a Grad 85.000 kuna. U prvoj godini dana mjesecni je najam iznosio oko 8.000 kuna, a sljedecih godina 12.300, godišnje 147.600 kuna.
Time proizlazi da je od 2008. naovamo iz županijskog proracuna potrošeno više od milijun kuna pa je pitanje nije li se ovaj novac mogao uložiti u popravak maticne zgrade u Ciscuttijevoj iz koje je škola iseljena u rujnu 2007. zbog puknuca medukatne konstrukcije.
U Županiji vele da se ulaganja u ovu zgradu ne isplate, no kako se onda isplatilo dati milijun kuna za prostore koji su u tudem, Uljanikovom vlasništvu? Inace, Glazbena škola u zgradi Uljanika koristi oko 1.000 kvadrata, u Društvu naša djeca 320 kvadrata, u Rojcu 30, a i dalje djeluju i u prizemlju maticne zgrade. Za sve ove prostore, osim za Rojc, Glazbena škola placa režije pa je jasno da su i troškovi mnogo veci od milijun kuna za Uljanik.