Na nedavnom obilježavanju Dana kravate svojim su tkanim kravatama sve oduševile učenice pulske Škole primijenjenih umjetnosti i dizajna, koje su na radnom zadatku "Kravata na drugi način" uz profesoricu i mentoricu Dejanu Bogosavljević, na nastavnom predmetu "Tehnike tkanja" uspješno povezale klasični izgled kravate s tradicijskom tehnikom tkanja. Tim smo ih povodom posjetili te porazgovarali o ovome projektu ali i samom odjelu te školi.
U planu ekstravagantniji oblici
Kako nam veli Bogosavljević, škola od stotinjak učenika ima četiri odjela - kiparski, slikarski, grafički i tekstilni. Na kraju prvoga razreda na temelju interesa i "mini prijemnog ispita" učenici se odlučuju koji im odjel najviše odgovara te prema tome nastavljaju svoje obrazovanje. Iako tekstilni odjel najčešće biraju djevojke, zaljubljenice u modu, zanimljivo je da su baš na tekstilni odjel ove godine htjela i četiri dečka.
- Učenici imaju razne predmete, ali i dosta prakse na kojima uče razne vještine, od modnog crtanja i tehnika tkanja pa sve do izrade odjeće, veli nam profesorica, pojašnjavajući da su učenici ipak dosta preopterećeni obimnim programom te smatra da bi predmet poput "izrade odjeće" trebali imati puno više od dva sata tjedno.
Govoreći o konkretnome projektu, učenica Nadia Ferfoglia ispričala nam je da su lani bili na izložbi o kravati u Domu hrvatskih branitelja odakle je cijele ideja i krenula te su se odlučili uključiti iduće godine svojim kreacijama. Radosno su prihvatili ideju profesorice da ih izrade u tehnici tkanja, a oni su sami birali boje, tkanje te došli do prave kolekcije. Za iduću godinu, doznajemo, u planu su im nešto ekstravagantniji oblici, hrabriji u koloritu i neobičnijeg oblika.
- Htjeli smo spojiti kravatu i tkanje, a usporedo s tim dodati tom izgledu element suvremenosti. U tu svrhu kao referentna točka poslužio nam je modni detalj iz kolekcije poznatog modnog dizajnera. Zbog bogate teksture, kravata koju smo dobili više nije samo elegantan i formalan dio odjeće, već više podsjeća na šal, ali i dalje zadržava svoju estetsku vrijednost postajući ležerniji modni dodatak, ovaj put kao dio ženske kolekcije, pojašnjava Bogosavljević.
Navodi da je kravata u "očima učenica" dobila izmijenjeni oblik, postala je tkana i podstavljena efektnom sjajnom tkaninom kako bi bila prilagođena upravo ženama koje se raznoliko oblače i češće mijenjaju svoju garderobu. Na kraju, bitno je da je ovaj projekt povezao dva predmeta na Odjelu dizajna tekstila - Tehnike tkanja i Modno crtanje i slikanje te da će se suradnja škole s Academicom Cravaticom sigurno nastaviti i idućih godina.
Upitavši ih kako uopće nastaje neka "modna kolekcija" učenice nam pojašnjavaju da proces uopće nije jednostavan. Sve kreće od crtanja, kombiniranja, biranja boja i vrsta tkanina, a zatim se sa skicama ide na "velike papire". Tek nakon toga počinju se raditi nacrti s tkaninom i šivati modeli konkretnih odjevnih komada. Nažalost, za sve to u školi nemaju vremena pa se modne kolekcije rijetko izrađuju od početka do kraja. No, i za to će možda doći vrijeme jer je u školi upravo osnovana Učenička zadruga "Točka" kojoj se u planu uskoro aktivirati, a unutar zadruge će svaki odjel imati svoju sekciju te stvarati prava mala umjetnička djela koja će naši sugrađani moći kupiti na raznim manifestacijama.
Kravata kao dio ženske garderobe
Upitavši djevojke kamo će dalje, nakon što završe srednjoškolsko školovanje, dobili smo raznolike odgovore - dio ih i dalje želi nastaviti s dizajnom i upisat će, poput Nadie i njezine kolegice Elme Muratagić, zagrebački Tekstilno-tehnološki fakultet, dok je drugima "šivanje" ipak preteško pa razmišljaju o upisivanju fakulteta sasvim drugačijih usmjerenja.
Od grafičara do umjetnika
Škola primijenjenih umjetnosti i dizajna Pula vuče korijene trideset godina unazad, zapravo njezina povijest započinje otvaranjem Odjela za aranžiranje i unutarnju dekoraciju na čelu s prof. Ivanom Obrovcem, a promjenom u smjer Primijenjene grafike i dolaskom prof. Fulvia Juričića nastaje grafički odjel ili kako ih se učenike te škole u Puli često zvalo - grafičari. Tijekom godina i desetljeća usmjerenje se mijenjalo, ali rastao je i broj učenika, koji su se obrazovali u području likovne umjetnosti i dizajna. Većina današnjih profesora bivši su učenici tog usmjerenja, što je ujedno i dokaz vezanosti uz školu i njenu prošlost, sadašnjost ali i budućnost. Prije deset godina, odvajanjem od pulske Glazbene škole, škola je dobila samostalnost, a ono što je nekada bilo jedno usmjerenje, postala je škola s četiri odjela: grafičkim, kiparskim, tekstilnim i slikarskim dizajnom. (Borka PETROVIĆ, snimio Milivoj MIJOŠEK)