Skandalozni rezultati istraživanja kvalitete prehrambenih artikala koji se prodaju u državama Europske unije - koji su pokazali da građani "starih" zemalja članica jedu kvalitetniju hranu od onih primljenih u EU u posljednjih petnaestak godina - izazvali su uzbunu i na hrvatskom tržištu. Podaci iz kojih je razvidno da isti proizvodi poznatih proizvođača imaju drugačiji ukus u različitim državama EU, te da se "škart" iz tvornica na zapadu Europe po punim cijenama prodaje u istočnoeuropskim zemljama, nagnao je na akciju SDP-ovu europarlamentarku Biljanu Borzan.
Ona će, uz pomoć sredstava dobivenih iz Europske komisije, te uz asistenciju Hrvatske agencije za hranu, usporediti kvalitetu prehrambenih proizvoda, napitaka i sredstava široke potrošnje, što su pod istim brendovima dostupni na njemačkom i hrvatskom tržištu.
U Češkoj manje, u Njemačkoj više
- Do sada su bila dva relevantna istraživanja na tu temu. Jedno je još 2011. provela slovačka udruga potrošača, uz sponzorstvo Europske komisije, a drugo je provela zastupnica u Europskom parlamentu Olga Sehnalova, kaže zastupnica Borzan, koja je u njima pronašla "inspiraciju" za zaštitu hrvatskih potrošača.
Istraživanje koje je provela zastupnica Olga Sehnalova u Češkoj i Njemačkoj, pokazalo je kako je trećina proizvoda slabije kvalitete na češkom tržištu, te da su ti proizvodi nerijetko skuplji.
Primjerice, kava poznatog proizvođača u Češkoj ima trećinu više kofeina od jednake staklenke u Njemačkoj, dok jedna od popularnih "cola" u Njemačkoj sadrži šećer, a u Češkoj sirup fruktoze i glukoze. Jedan od najpoznatijih ledenih čajeva u Češkoj sadrži veću količinu umjetnih sladila, dok u Njemačkoj sadrži šećer, te ima čak trećinu čaja manje u svom sastavu. Riblji štapići kupljeni u Češkoj sadrže čak sedam posto manje mesa nego oni iz Njemačke, iako su pakiranja proizvoda posve jednaka.
- Iako su rezultati prvog istraživanja izazvali veliku buru, posebice jer su istraživani brendovi koje građani svakodnevno koriste, Europska komisija nije poduzela ništa, te se opetovano brani izjavama da ukoliko je proizvod siguran za zdravlje, ne moraju ništa poduzimati, objašnjava dr. Biljana Borzan, inače po struci liječnica.
Kvaliteta je nejasan pojam
Eurozastupnica naglašava da se nadležni u Bruxellesu "brane izjavama da je kvaliteta nejasan pojam i da razlike u proizvodima ovise o ukusima potrošača iz određenih dijelova EU.
- To je, naravno, moguće ako promatramo primjerice udio kakaoa u čokoladi, ali sam uvjerena da nitko ne želi deterdžent koji slabije pere, ili kozmetiku koja nema učinka, ističe ona.
Zanimljiv primjer zaštite potrošača zabilježen je prošle godine, kada je društvo Potrošač dobilo sudski spor s Arielom, u kojem su tvrdili kako se u Hrvatskoj prodaje deterdžent slabije kvalitete. Društvo Potrošač pozdravlja novo istraživanje kojim će se pokazati jesu li proizvodi na hrvatskom tržištu jednaki onima na europskom.
- Novo istraživanje koje će usporediti proizvode na hrvatskom i njemačkom tržištu predstavljat će dodatni pritisak na Europsku komisiju, smatra Borzan i kaže da je u akciju uključena i češka europarlamentarka Olga Sehnalova.
Prema dostupnim podacima, potrošači se najviše žale na deterdžente za pranje rublja i različite vrste kozmetike, poput maskara, ili gelova za tuširanje. Od prehrambenih proizvoda najviše se žale na kvalitetu slatkiša i slatkih namaza, osvježavajućih pića te mesnih i mliječnih proizvoda. Građani se nadležnima često žale i na kvalitetu kućanskih aparata, poput usisivača, te na auto dijelove. Ipak, istraživanje koje je u pripravi bavit neće se baviti kućnom elektronikom i sličnim proizvodima.
Također, ne treba se iznenaditi ako se ponove šokantni primjeri u proizvodnji hrane i pića na kakva su ukazala dosadašnja istraživanja. (Dubravko GRAKALIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU