Sredina je kolovoza i za mnoge koji ne rade u turizmu trenutak je godišnjih odmora, posvećen isključivo opuštanju i užitku u morskim radostima. No, planove lako mogu pomrsiti virusne probavne bolesti i angine, odnosno gnojne upale grla koje se posljednjih nekoliko tjedana sve učestalije pojavljuju. U Zavodu za javno zdravstvo Istarske županije o takvim "uobičajenim boljkama" ne vode evidenciju.
- No, svako doba godine ima svoje očekivane patologije, a spomenutima pogoduje upravo zadnji dio ljeta sa svojim promjenama temperatura, u kombinaciji s iscrpljenošću, doznajemo od voditeljice Službe za epidemiologiju, doktorice medicine dr. Vlaste Skopljak.
Kako nam je potvrdila pulska liječnica Adriana Skočilić, specijalistica obiteljske medicine, u njenoj su ambulanti zaprimili dosta pacijenata s takvim problemima, veći broj nego u istom razdoblju proteklih godina. Na anginu upućuju visoka temperatura, grlobolja i otežano gutanje, glavobolja i osjećaj slabosti, zatim bijele mrlje na krajnicima i nepčanim lukovima te povećani limfni čvorovi koje je moguće opipati na vratu. Uzročnici su bakterije, pa je neophodno uzimati antibiotike koje propisuje liječnik, popiti ih sve do kraja i pritom se strogo držati uputa. Osim toga, preporučeno je mirovati, uzimati puno tekućine, osobito čaja i juhe te snižavati temperaturu, ukoliko prijeđe 38 stupnjeva, adekvatnim lijekovima, hladnim oblozima i mlakim tušem.
- Budući da se angina prenosi kapljičnim putem, gotovo je nemoguće izbjeći moguće izvore zaraze na mjestima na kojima smo u neposrednom kontaktu s drugim ljudima, poput trgovina, poštanskih i drugih ureda. No, korisno je redovito i temeljito prati ruke i, radi prevencije, ojačati imunitet pravilnom prehranom s puno sezonskog voća i povrća, osobito unosom vitamina C te redovitom tjelesnom aktivnošću i boravkom na čistom zraku, napomenula je doktorica Skočilić.
Ljetne visoke temperature pogoduju pojavi različitih crijevnih viroza koje se također očituju povišenom temperaturom te proljevom i iscrpljenošću. U tim se slučajevima radi o virusima, pa od antibiotika nema pomoći. No, također je izuzetno bitna higijena, prvenstveno pranje ruku, odmaranje i nadoknađivanje izgubljene tekućine i elektrolita. Od pomoći je dijetalna ishrana iz koje prvih dana treba izbaciti mlijeko, mliječne proizvode i voće. (K. FLEGAR)