Javna ustanova Natura Histrica u suradnji s umaškim Športsko-ribolovnim društvom Udica prezentirala je proteklog vikenda na Crofishu mogućnost izgradnje umjetnih grebena na području Umaga.
Prijedlog uvrštenja zone za takve grebene u Prostorni plan uređenja grada Umaga, čije su izmjene i dopune u tijeku, Natura Histrica na čelu s ravnateljem Elvisom Zahtilom i ŠRD Udica predvođena Tonkom Vrbatom već su dostavile nadležnima. Prema tom prijedlogu, bio bi korišten kamen vapnenac ili betonski elementi, a prije konačne odluke treba provesti dodatna istraživanja.
Po Zahtilinom objašnjenju, riječ je o uobičajenoj metodi za obogaćivanje podmorja u svijetu, koja u Hrvatskoj zakonski nije točno definirana. Nacionalna strategija zaštite okoliša, obrazlažući to nepovratnim devastiranjem morskog dna, naime, navodi zabranu izgradnje umjetnih grebena, dok europska regulativa i Prostorni plan uređenja Istarske županije izgradnju dopušta.
Zahtila je rekao da je nejasno kako greben, ako je sazdan od ekološki prihvatljivih materijala, može oštetiti morsko dno te podsjetio da se izgradnja luka i marina smatraju ekološki prihvatljivima. Osvrnuo se na povijest takve izgradnje, koja seže u 19. stoljeće i vezuje se uz Japan i SAD, dok je njen pionir u Sredozemlju Italija, koja je prvi greben izgradila 1970. godine.
Rudimentarnom se metodom grebeni formiraju otpadnim materijalima, poput brodskih olupina, metalnih i betonskih cijevi, dok se danas sve više koriste betonski elementi s perforacijama, koji su ekološki prihvatljivi, ne zagađuju more i morski organizmi ih lako naseljavaju, rekao je Zahtila.
Umjetni grebeni prvenstveno služe za uzgoj dagnji i oštriga. Uz to omogućuju smanjenje erozije obale uzrokovane valovima i zaštitu obalnog mora od koćara. Ravnatelj Nature Histrice spomenuo je i komercijalne benefite, iznoseći podatke da je na tri hektara grebena moguće uzgojiti od 130 do 200 tona dagnji godišnje, odnosno do dvadeset tona kamenica po grebenu i više od deset tona ribljih vrsta godišnje. (K. FLEGAR)