U tijeku su radovi na sanaciji kopnenog dijela kolektora čija bi trasa duga 2,5 kilometra trebala bi biti uređena do siječnja kada će izvođač radova riječka tvrtka "Ind-Eko" odmah u prvim danima veljače s kopna preseliti na obalni krak kolektora dug novih 1,5 kilometar, odnosno trasu od kazališta "Antonio Gandusio" do brodogradilišta.
Do sada, odnosno od sredine studenog izvođač radova sanirao je 450 metara trase, te je od bivšeg Jadranovog skladišta došao do Istarske ulice, prometne žile kucavice kojom se iz pravca Pule ulazi u Rovinj. Dakle, riječ je o hortikulturno i cestovno uređenoj gradskoj ulici ispod čijeg nogostupa prolaze kanalizacijske cijevi ugrađene sredinom osamdesetih godina prošlog stoljeća. Nakon pregleda, koje se obavlja svakih pet godina, utvrđeno je da su cijevi u derutnom stanju i da im je potrebna sanacija, koja se upravo izvodi i to u okviru dosada najvećeg investicijskog projekta rovinjske "Odvodnje", a riječ je o "Projektu prikupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području aglomeracije Rovinj".
Podsjećamo, riječ je o projektu kojim će se do konca 2019. godine izgraditi i u funkciju staviti novi uređaj za pročišćavanje svih gradskih otpadnih voda, 24 kilometra kolektora, 700 priključaka i sedam crpnih stanica, te sanirati 3,56 kilometra oštećenih obalnih i kopnenih kolektora.
Istarska veliko radilište bez gradilišta
Trenutno, Istarska je ulica radilište bez gradilišta. Jer, na zemlji i oku vidljivi su tek radnici pod zaštitnim kacigama, kombi s aparaturom (kamerama), a ono što najviše dokazuje da se nešto tu i događa su semafori koji reguliraju prometovanje. Sve ostalo izgleda kao i jučer osim, ako se ne pogleda u otvoreni šaht. Dakle, u tijeku su radovi bez kopanja.
- Vizualnim pregledom kopnene kanalizacije utvrđeno je da se ista mora sanirati. S obzirom da je riječ o, u svakom smislu prometnoj ulici, odlučili smo se za najkraću i najučinkovitiju sanaciju koja će osigurati neometano funkcioniranje prometa i punu funkcionalnost postojećeg kanalizacijskog sustava, kaže direktor Odvodnje, Želimir Pulić, objašnjavajući iz kojih je razloga odabrana metoda sanacije bez iskopavanja.
O čemu se konkretno radi, odnosno kako funkcionira CIPP metoda po kojoj se vrši sanacija, saznajemo od voditelja radilišta Saše Stefanovića.
- Dakle, sanacija kanalizacijskih cjevovoda vrši se CIPP (cured-in-place-pipe) metodom uvlačenja fleksibilne plastične cijevi u već postojeći cjevovod. Takva obnova podrazumijeva rekonstrukciju cjevovoda i vodova instaliranjem fleksibilne, rezinima impregnirane cijevi, koja se uslijed instalacijskog tlaka oblikuje po originalnom cjevovodu. Najjednostavnije, u postojeću se i derutnu cijev (širina 800 milimetara), kolokvijalno uvlači "čarapa", koja se provlači duž čitave željene trase. Tom metodom "oblačenja" postižemo da se cijev oblikuje točno po mjeri i da ima vijek trajanja pola stoljeća, veli Stefanović, od kojeg doznajemo i da se trenutna trasa sanacije kopnenog kolektora odvija na dubini od tri metra, ali i da će Istarska ulica u čitavom svom dijelu biti gotova danas (četvrtak), kada se "podzemno" kreće na novi dio trase i do konačnog odredišta Kuva. Ova metoda sanacije, na kojoj trenutno radi devet radnika, iziskuje trosmjenski, odnosno rad od 24 sata.
Jedna trećina Sela do sezone na kolektoru
Paralelno, s Istarskom izvode se radovi u Rovinjskom Selu. Po riječima direktora Odvodnje, Ognjena Pulića nedavne su oborine usporile radove koji će, u hodu biti nadoknađeni.
- Radovi se odvijaju prema zacrtanom hodogramu. Ono što smo već naglašavali ostaje po starom, tako da će do turističke sezone više od jedne trećine Rovinjskog Sela biti priključeno na kolektor, a preostali dio do konca 2019. godine. Nadalje, tijekom veljače ulazimo u naselja Borik, Bolničko naselje i Valsavije, a potom u ožujku i u Gripole. U tim će se naseljima radovi odvijati do početka turističke sezone, odnosno nastavljaju se na jesen, pojasnio je Ognjen Pulić.
Podsjetimo, i da vrijednost "Projekta prikupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području aglomeracije Rovinj", s podnaslovom "100 posto priključeni 100 posto za Rovinj", iznosi više od 223 milijuna kuna i da je dobrim dijelom (160 milijuna) sufinanciran bespovratnim sredstvima Europske unije, odnosno iz Kohezijskih fondova na koja je aplicirala rovinjska "Odvodnja". Glavni izvođač radova je GPK Krk. (Nina ORLOVIĆ RADIĆ)