"Svijet je okrenut profitu, a sa samog vrha dolaze zahtjevi da se znanost usmjeri prema tržištu i gospodarskom razvoju. Ništa ne treba prepustiti tržištu, pa ni humanističke znanosti. One su tu da kritiziraju društvo i odnose u društvu, da kritički razmišljaju o svojoj i drugim kulturama te tako doprinesu razvoju. U suprotnom su tek produžena ruka onih koji vladaju", istaknula je japanologinja doc. dr. sc. Irena Srdanović na sinoć održanoj tribini u Dnevnom boravku Rojca, pod naslovom "Humanističke i društvene znanosti u suvremenom društvu". Tema marginaliziranja i "neprofitabilnosti" ovih znanosti već je neko vrijeme aktualna u svijetu i Hrvatskoj, posebno nakon posljednje ekonomske krize i bitno smanjivanja financijskih sredstava humanističkim i društvenim znanostima.
Kritika nasuprot ucjeni
Uz zanimljivu naknadnu raspravu s publikom, koja se usredotočila na ključnu dvojbu 'kako biti kritičan prema onima koji te poslom egzistencijalno ucjenjuju', na tribini su osim Irene Srdanović, sudjelovali mag. Anita Buhin, studenti Sara Žerić i Robert Slacki te moderator Vedran Stanić. Pritom se priznalo da iz sveučilišnih krugova nedostaje ikakve kritike vladajuće stranke u Istri.
- Humanističke i društvene znanosti poučavaju kritičkom razmišljanju i trebale bi biti moralno-intelektualni korektor neoliberalnom kapitalizmu, rekla je u nastavku Anita Buhin, dodavši da se za znanstvena istraživanja u Hrvatskoj izdvaja svega 0,02 posto BDP-a, a još je manji iznos za humanističke znanosti. Kad je u pitanju društvena kritika, ona je, aludirajući na angažiranog povjesničara Hrvoja Klasića, rekla da "neki povjesničari dobivaju i prijetnje smrću."
Srdanović je u nastavku rekla da je u Japanu prije dvije godine tamošnje Ministarstvo obrazovanja naložilo dekanima nacionalnih sveučilišta da humanističke znanosti prilagode tržištu ili će se zatvoriti. "Bilo je to šokantno. Neka sveučilišta nisu na to pristala, a neka su se prilagodila jer ovise o japanskoj vladi", dodala je.
Pomicanje granica u humanističkim znanostima
Studenti Sara Žerić i Robert Slacki kažu da nije sve tako crno i da su studenti motivirani na pomicanje granica u humanističkim znanostima. No, priznali su da je nakon studija slijedi velik problem sa zapošljavanjem, uz zaključak da se sustav zapošljavanja mora uskladiti sa sustavom obrazovanja.
- Humanistika se danas svodi na tehnicizam, za što je odgovoran i 'Bolonjski proces', kazao je u naknadnoj raspravi etnolog i antropolog izv. prof. dr. sc. Andrea Matošević.
Na pitanje jednog starijeg gospodina o mogućnostima cjeloživotnog studiranja, Igor Duda odgovorio je da se na pulski izvanredan studij povijesti, ne svake godine, upisuje tek kad se skupi grupa zainteresiranih, te da školarina iznosi 5.500 kuna po godini. (Zoran ANGELESKI)