Danas su u galeriji C8 Arheološkog muzeja Istre predstavljeni istraživački radovi na Bazilici sv. Marije Formoze u Puli, a ravnatelj muzeja Darko Komšo rekao je da ovo jedan od najvažnijih lokaliteta na području Pule. Istraživanja traju dugi niz godina i nadaju se da će za dvije do tri godine završiti priču oko istraživanja i oko rekonstrukcija, konzervacija i prezentacija ovog važnog lokaliteta.
Niknuli brojni rekonstruirani zidovi
Kako kaže Komšo, ove godine su rezultati istraživanja najvidljiviji, pa je dio koji je bio nevidljiv cijeli niz godina postao vidljiv, poput mozaika, a niknuli su i brojni rekonstruirani zidovi. Napomenuo je da su brojna istraživanja koja su rađena u prošlosti nepotpuna i nedorečena, a teško je raditi rekonstrukciju kao ovu bez detaljnih arheoloških istraživanja.
- Projekt ima tri glavne smjernice - istraživanje, zaštita i prezentacija, rekao je voditelj Srednjovjekovne zbirke, viši kustos Željko Ujčić, istaknuvši da je cilj u južnom dijelu starogradske jezgre organizirati arheološki park in situ te na taj način ocrtati arhitekturu i monumentalnost bazilike iz šestog stoljeća, iz razdoblja Justinijana, no da bi mogli uopće pažljivo prići objektu trebalo je revidirati svu tu povijesnu dokumentaciju.
Arheološkim istraživanjem prošle godine izuzetno su pronađene dvije originalne plohe višebojnog podnog mozaika pri južnom brodu. Veća ploha ukrašena je stiliziranim biljnim motivima, a manja prikazuje košaru s voćnim plodovima. Konzervatorsko-zidarskim zahvatima posebno su primjerenom rekonstrukcijom naglašene karakteristike šestog stoljeća ove Bazilike – paleobizantski luk bočnog prolaza sjevernog zida i južni zid s lezenama.
- Bazilika je građena na brzinu, ona je u biti politička investicija ravenatske nadbiskupije koja je ovdje imala zemljište. Kada je njena vojska potukla Zapadne Gote, ta politika je bila nasuprot politike istarskih biskupa Pule i Poreča koji su bili podložni akvilejskom patrijarhu pa u toj dvojnosti uz katedralu imamo zdanje koje je investirano od strane druge crkvene hijerarhije, ispričao je Ujčić.
U tom istraživanju pojavilo se sjajno iznenađenje jer su se 30 centimetara ispod trave pojavili mozaici u južnome brodu i na zidu, između dva stupa originalne bazilike. To su dekoracije koje se u literaturi uglavnom nazivaju palmete - listovi bršljana, a predstavljaju vinograde, vitice. Ujčić podsjeća da su između dva rata, za vrijeme vladavine Italije, nađeni mozaici, a 2003. godine nađeni su mozaici u sakristiji koji su rekonstruirani. Te palmete povezane su vinogradom, viticama pa tako vjernik, dok stoji i sluša propovijed, stoji u stiliziranom vinogradu, a vinogradi i loze spominju se u evanđeljima. Sva ta dekoracija konstantno se pojavljuje diljem Justinijanovog carstva u petom i šestom stoljeću za što je Ujčić dao niz primjera.
Usto, arheolozi su pronašli i mozaik na kojem se vide dvije ptice koje okružuju košaru s voćem što je još jedan od motiva, a povezuje ga se s Isusom Kristom. Krist je ta duhovna hrana, a ptice su vjernici, u prenesenom smislu.
Dva višebojna podna mozaika
U ponedjeljak će mozaici biti obrađeni na terenu, preneseni u restauracijsku radionicu na obradu da bi jednog dana mogli biti prezentirani u muzeju. Usto, iduća akcija uključuje i zahvat na istočnom začelju bazilike na području središnjeg svetišta i bočnih sakristija.
Danas je od cijele bazilike ostala tek kapelica, a uz starokršćanski kompleks biskupa Eufrazija u Poreču, Bazilika Sv. Marije Formoze u Puli najznačajniji je arhitektonski spomenik za poznavanje sakralne umjetnosti na tlu Hrvatske iz vremena Justinijanove rekonkviste. Izgrađena je u sklopu graditeljske djelatnosti Maksimijana nadbiskupa Ravenne, inače rođenog u Veštru kod Rovinja. (Mladen RADIĆ)