U šparuge naoružani vlažnim maramicama

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Mišja groznica ove se godine pojavila ranije nego što je uobicajeno, a s obzirom na razmjere koje je poprimila strucnjaci predvidaju da ce ove godine biti povecan broj zaraženih ovim virusom. Za sada na podrucju Istre nema zaraženih, ali je u susjednoj Primorsko goranskoj županiji pet slucajeva zaraze.

U nekim godinama se javlja povecan broj zaraženih ovom bolešcu, strucnog naziva hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom, a posljednji put je zabilježena 2002. godine, kad je u Hrvatskoj bilo zaraženo oko 500 ljudi.

Virus glodavci izlucuju kroz urin i izmet, kod nas ga najviše prenosi rida voluharica i žutogrli miš. Osim osoba koje su profesionalno vezane uz šume, mišjom se groznicom cesto zaraze i izletnici. Treba li stoga odustati od, primjerice, branja šparoga? Epidemiolozi kažu da ne treba, ali upozoravaju:

- Teoretski, virus može biti na šparogi ili na nekom drugom plodu. No, on ce se u organizam prenijeti najprije neopranim rukama, dok ce plod najvjerojatnije biti termicki obraden i opran, cime ce biti uklonjen i virus. Dakle, osnovna preporuka je pranje ruku. Na izlet ponesite vlažne maramice ili tekucinu za suho pranje ruku, kaže edidemiologinja dr. ?ana Pahor. Ovogodišnje širenje mišje groznice prouzrocila je, pretpostavlja Pahor, i zima koja je glodavce natjerala u zatvorene prostore, o cemu svjedoci cinjenica da se vecina virusom zarazila u skladištima, udišuci prašinu kontaminiranu urinom glodavaca.

- U Istri u zadnjih 15 godina nije zabilježen niti jedan slucaj oboljenja od mišje groznice, rekla je dr. Vlasta Skopljak, voditeljica Službe za epidemiologiju u Puli. Smatra da nije potrebno izdavati posebna upozorenja.

- Prvo i osnovno pravilo je ne ostavljati otpatke od hrane naokolo. Miševe i štakore upravo takvi otpaci privlace, što može biti potencijalno opasno ukoliko se, primjerice, više dana kampira negdje u prirodi. Tada, na primjer, štakor može biti privucen hranom i na tom mjestu se pomokriti na neki predmet kojim se koristimo, istaknula je Skopljak.

U rijeckoj Službi za epidemiologiju isticu da je virus pod kontrolom te da se redovito planiraju i provode mjere deratizacije. (B. CALUŠIC/NL, P. SOFTIC-MEHMEDOVIC)

OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU OD CETVRTKA.


Podijeli: Facebook Twiter