U slucaju katastrofe skloništa mogu primiti 50.000 ljudi

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Nakon nedavnih prirodnih katastrofa diljem svijeta, medu kojima je i potres, tsunami te, kao posljedica svega, oštecenje nuklearne elektrane u Japanu, ali i kvara u obližnjoj nam nuklearki Krško, prirodno je zapitati se gdje su nama najbliža skloništa i jesu li spremna za uporabu.

Provjerili smo situaciju u Puli. Iako je velik broj neiskorištenih starih tunelskih skloništa kojima je prošarano pulsko podzemlje, postoji dovoljan broj novijih atomskih skloništa pa gradani mogu mirno spavati i znati da se imaju kamo skloniti u slucaju katastroficnih scenarija.

U atomska skloništa može se smjestiti 6.000 ljudi, a tunelska mogu primiti oko 45.000.

Trecina atomskih skloništa ima zakupce

- Grad je 2003. godine od Policijske uprave istarske preuzeo skloništa na podrucju Pule. Danas upravlja s 36 skloništa primarne zaštite, takozvanim atomskim, i 23 sekundarne zaštite tunelskog tipa. Trinaest atomskih skloništa je dano na korištenje udrugama cije je djelovanje od javnog interesa te odredenim institucijama za cuvanje arhivske grade ili, pak, pravnim osobama za skladišni prostor, kaže Danijel Feric, procelnik Upravnog odjela za financije i opcu upravu.

Istice da gradani u principu imaju informacije gdje se nalaze skloništa, pogotovo ako su u njihovim objektima, npr. u stambenoj zgradi ili u neposrednoj blizini. No, Feric najavljuje da ce novim planom zaštite i spašavanja na temelju donesene procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreca za podrucje grada biti potvrdene odredene lokacije i prostori za sklanjanje ljudi.





Prema ugovorenim uvjetima s korisnicima skloništa u miru, oni moraju u slucaju potrebe za sklanjanjem stanovništva u roku od 24 sata isprazniti sklonište od stvari i opreme. Gradani se u pravilu u skloništa sklanjaju od dogadaja u ratu, bombardiranja ili slicnih opasnosti, a osim toga skloništa se mogu koristiti i u slucaju potresa i opasnosti od ekološke nesrece ili bilo koje prirodne opasnosti.

Tunelska skloništa nisu osnovna skloništa i stoga nisu obuhvacena planom održavanja jer bi se mogla koristiti krace vrijeme, i to za samo neke prirodne opasnosti ili sklanjanje u vrijeme zracnih napada. S druge strane, atomska skloništa su opremljena ležajevima, suhim i mokrim sanitarnim cvorovima, filtrima zraka, spremnicima vode te cak rucnim agregatom za rasvjetu.

Skloništa spremna za radiološko-biološke opasnosti

- Atomska skloništa su uvijek spremna za prihvat stanovništva, bez obzira na to u kakvom je stanju oprema u njima, a predvidena su zapravo za radiološko-biološke opasnosti, koje su najgore. Za ostale opasnosti sklonište se može koristiti ako i nije ispravna sva oprema. Grad ih kontinuirano održava proracunskim sredstvima, istice Feric.

Od ukupno 23 tunelska skloništa cetiri su dodijeljena na korištenje: galeriji Nemeš u tunelima ispod Kaštela te tri za uzgoj gljiva, od cega dva na bulevaru i jedan s ulazom u Rizzijevoj ulici ili kod Opcinskog suda.

Sva ostala tunelska skloništa su zatvorena jer atomska zadovoljavaju potrebe Pule, ali i zato što je za njihovo uredenje i prenamjenu potrebno puno novca. Sklonište ispod Kaštela moglo bi primiti šest tisuca osoba ukaže li se potreba, a najviše ljudi može se skloniti u ona na bulevaru koja mogu primiti 14 tisuca gradana. Sva sadržavaju odjeljke za prvu pomoc, komandu, prostore za agregat i suhe sanitarne cvorove.

Kako isticu u Gradu, u funkciji je trenutno trasa Dvojna vrata - Kandlerova ulica u tunelskom skloništu ispod Kaštela. Problem tunelskih skloništa predstavljaju oborinske vode koje se cijede iz stijena, a vec ta sanacija zahtijevala bi znacajne investicije izgradnje novih drenaža na površinama iznad skloništa.

Osim za gljivarstvo skloništa neiskorištena
Nesporno je da bi se pulska skloništa mogla iskoristiti i za druge namjene osim uzgoja gljiva, za što se trenutno iskljucivo koriste, pogotovo kada je rijec o turistickoj valorizaciji, odnosno organiziranim obilascima podzemlja, kakve je primjerice u svojim uredenim tunelskim skloništima organizirao Rab.

Medutim, Grad za uredenja tunelskih skloništa dosad nije imao novca, a teško da ce ih imati u skoroj buducnosti. Prvi pokušaj uredenja i prenamjene je upravo u tijeku, i to u skloništu ispod Kaštela s ulazom iz pravca Dvojnih vrata, koji je dan na korištenje Povijesnom muzeju.

U atomska skloništa stane šest tisuca ljudi
U 36 atomskih skloništa stane šest tisuca ljudi. Na podrucju gradske cetvrti Veruda ima ih sedam s kapacitetom za 1.125 osoba, Monvidal ih ima najviše, cak 14, ciji je kapacitet 2.600 osoba, u Vitezicevoj i Nobileovoj ulici postoje dva s kapacitetom za smještaj 300 osoba, u Šijani je jedan u Rovinjskoj ulici za 150 osoba, a na Sisplacu je tek jedan kapaciteta 300 osoba. U devet atomskih skloništa na podrucju gradske cetvrti Sv. Polikarp može se smjestiti 1.575 osoba.


Podijeli: Facebook Twiter