Od deset bređih junica pasmine istarskog goveda, koje je Agencija za ruralni razvoj Istre u kolovozu 2012. godine isporučila Poljoprivredno-šumarskom zavodu iz Nove Gorice u sklopu prekograničnog projekta APRO, populacija te pasmine u slovenskom dijelu Istre narasla je do danas na 23 grla. Ovih je dana prva junica oteljena u slovenskoj Istri napustila imanje novogoričkog Zavoda u Prešnici te je predana obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Gracijana Periča u selu Abitanti, koje se nalazi svega stotinjak metara od hrvatsko-slovenske granice, nasuprot istarskom Zrenju.
Selo bez blaga
Tako je proces reintrodukcije istarskog goveda u slovenski dio Istre zašao u novu fazu, a tim su se povodom u Abitantima našli predstavnici hrvatskih i slovenskih partnera u projektu APRO, koji je formalno završio, ali se njime začeta suradnja nastavlja i dalje.
Selo Abitanti bilo je godinama napušteno, dok se nedavno u njega nije vratio Gracijan Perič te počeo obnavljati obiteljsku kuću i imanje s gospodarskim objektima.
On je samo jedan od brojnih seljaka u slovenskom dijelu Istre zainteresiranih da na svojim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima ponovno drže istarska goveda, koja su iz slovenskog dijela Istre nestala prije nekoliko desetljeća. Motivi za današnji uzgoj istarskih goveda u slovenskoj Istri nisu, naravno, isti kao nekada, jer ta pasmina više nije potrebna kao radno govedo, ali kako je tijekom rada na projektu APRO obostrano utvrđeno, istarsko govedo treba pripadati podneblju i kulturnom krajoliku cijele Istre, ponajviše radi sprečavanja daljeg zarastanja negdašnjih pašnjaka. K tome, budući uzgajivači istarskog goveda u slovenskoj Istri uključit će se, kako su bili suglasni svi partneri u projektu APRO, u gospodarski program kojeg o ovoj pasmini, distribucijom njenog mesa, provodi pazinski AZRRI.
Za autohtone pasmine
No, toj zamisli na putu stoje neke formalne i neke praktične prepreke, o čemu se u Abitantima razgovaralo na okruglom stolu s nekoliko aktualnih tema i u nazočnosti predstavnika većeg broja slovenskih medija. Ida Štoka iz novogoričkog Zavoda, te Mojca Simčič s ljubljanskog Biotehničkog fakulteta ukazale su na zakonsku "rupu" koja u ovom trenutku obeshrabruje seljake iz slovenske Istre za uzgoj istarskog goveda, iako bi mnogi od njih to htjeli, većinom i iz nostalgičnih razloga.
U slovenskom zakonodavstvu istarsko govedo nije registrirana i zaštićena autohtona pasmina, kao što je s njom to slučaj u Hrvatskoj, pa uzgajivači u Sloveniji koji bi tu pasminu držali ne bi imali pravo na poticaje uobičajene za autohtone pasmine u toj državi. U poljoprivrednom zakonodavstvu Europske unije, međutim, postoji pojam prekogranične zaštite autohtonih pasmina, što bi moglo biti rješenje za istarsko govedo, samo takve kategorije treba uvrstiti i u slovenske zakone, ukazale su Štoka i Simčič.
Zbog tih problema je, kako je izvijestio Miran Sotlar, također iz novogoričkog Zavoda, svih 23 grla istarskog goveda koliko se trenutno nalazi u Sloveniji (od čega je deset uvezenih junica, te od njihove teladi uzgojeni jedan bik i 12 rasplodnih junica), upisano i u središnji slovenski registar goveda, kao i u hrvatski registar istarskog goveda kao autohtone pasmine.
Neven Rimanić iz Hrvatske poljoprivredne agencije govorio je o propisima o evidenciji goveda u Hrvatskoj, spomenuvši da je populacija istarskog goveda narasla već na 1.600 grla, te da će se u skladu s dogovorima partnera iz projekta APRO sva novooteljena grla u slovenskom dijelu Istre uz hrvatske nastaviti evidentirati i u slovenskim registrima. No, kako će se uskoro u Hrvatskoj kreirati i službeni registri za autohtone pasmine istarske koze i istarskog magarca, a AZRRI je počeo i s programima njihove revitalizacije gospodarskim iskorištavanjem, dobro bi bilo i za njih imati jedinstvenu evidenciju, odnosno početi evidentirati primjerke tih pasmina i u slovenskoj Istri, preporučio je Rimanić.
Granična suradnja
Gordan Šubara iz AZRRI-ja govorio je o gospodarskom aspektu programa revitalizacije autohtonih pasmina, naglasivši da danas mora biti jasno da se takve životinje ne mogu držati kao kućni ljubimci, već da kod uzgajivača mora postojati jasan gospodarski interes. Taj se interes može ostvariti kroz dobivanje europskih potpora za autohtone pasmine, kroz plasman njihovog mesa i mlijeka, te drugih nusproizvoda, primjerice gnoja za potrebe ekološke poljoprivrede.
Nastavak prekogranične suradnje između hrvatske i slovenske Istre na poljoprivrednim programima bila je sljedeća tema o kojoj su govorili istarski županijski pročelnik za poljoprivredu Milan Antolović, direktor AZRRI-ja Gracijano Prekalj te predstavnik slovenske Poljoprivredne komore Branimir Radikon. S obzirom da su danas obje zemlje u Europskoj uniji, obje mogu preko svojih ministarstava tražiti sredstva iz europskih strukturnih fondova, pa je dogovoreno da će svatko u svojoj državi tražiti sredstva za program istog ili sličnog sadržaja.
Prije svega u području zaštite autohtonih pasmina, a za izgradnju i opremanje nužne infrastrukture zajedno će se kandidirati projekti usmjereni k EU fondovima koji potiču prekograničnu suradnju. (Davor ŠIŠOVIĆ)