Osnovna škola trajat će devet godina, u nju će se kretati pola godine ranije, a razredna nastava dobit će godinu više i trajati pet godina - jedna je od ključnih novosti što bi se u hrvatski obrazovni sustav trebale uvesti prema nacrtu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije predstavljene jučer u Vladi. Nastavnici od djece više neće tražiti samo bubanje podataka, nego razvijati njihove vještine, stavove, kritičko mišljenje, inovativnost, poduzetništvo.
Ove će se promjene, prema riječima Nevena Budaka, voditelja tima za izradu strategije, u škole uz optimalne uvjete uvesti tek 2018. godine. U međuvremenu način rada u školama počet će se mijenjati u naredne dvije godine.
Po ocjeni premijera Zorana Milanovića, ova strategija "djeluje ozbiljno, koncizno, intelektualno i provedivo, a na politici je da je provede".
Novosti se najavljuju i u visokoškolskom obrazovanju, i to kroz redefiniranje studijskih programa u skladu s Bolonjskom reformom, promjenom sustava financiranja i sustava napredovanja u zvanjima.
- Na visoka ćemo učilišta uvesti sistematizaciju radnih mjesta, tako da na jednoj katedri bude samo jedan redovni profesor, a napredovat će se moći kad se to mjesto isprazni - ističe Budak. Kod subvencioniranja studenata vodit će se računa o socijalnom statusu, povećat će se broj odraslih u cjeloživotnom obrazovanju, a poslodavce stimulirati da zaposlenima omoguće doedukaciju.
Vlada je jučer otvorila dvomjesečnu javnu raspravu o strategiji, čiji je nacrt dostupan na web-stranicama Vlade. (Lj. BRATONJA MARTINOVIĆ/NL)
CIJELI TEKST PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU