Što je ekonomska kriza dublja, broj hrvatskih branitelja koji ostvaruju pravo na mirovinu je veći. Službene statistike Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, naime, pokazuju da je broj hrvatskih branitelja s pravom na mirovinu porastao - od 58.828 umirovljenika 2008. godine, do 72.500 branitelja u 2013. godini. Godine 2009. bilo ih je 64.217, 2010. 68.883, a 2011. godine 70.117. Mirovine koje su primali u prosjeku su vrlo visoke za hrvatske prilike. Prosjek za 2008. godinu iznosi 5.732 kune, dok je danas on na 5.442 kune.
Zapanjujuće je da se broj sudionika Domovinskog rata, koji su ostvarili pravo na mirovinu, toliko povećao čak 18 godina nakon što je rat završen. To pokazuje da su mnogi, ostavši bez poslovnih prilika, uzeli mirovine, iako su još pri radnoj snazi. Pritom, naravno, umjesto radničkih uzimaju mnogo izdašnije braniteljske mirovine.
Teško je, također, povjerovati da braniteljske mirovine u 2013. godini uzimaju ozbiljni ratni invalidi iz rata koji je završio 1995. Stoga ne čude najave iz Banskih dvora da će se uskoro promijeniti i zakonski propisi koji reguliraju posebne mirovine poput braniteljskih.
Uz pripadnike Hrvatske vojske i policije, mirovine prema posebnim propisima ostvaruju i članovi Hrvatskog vijeća obrane, koji su ratovali u Bosni i Hercegovini. Njih je 2008. godine bilo 2.874, dok ih je 2013. na isplatnom popisu HZMO-a čak 6.815. Prosjek mirovina nije im tako visok, iznosi oko 2.769 kuna.
Aktualna najava smanjenja mirovina stečenih po posebnim propisima, koje je najavila Vlada, najviše će pogoditi upravo tu kategoriju korisnika HZMO-a. Uz hrvatske branitelje i vojnike HVO-a, smanjenje će osjetiti dio boraca NOR-a s višim primanjima, umirovljeni policajci, radnici s posebnim ovlastima u službi sigurnosti i dio umirovljene političke elite koju nije pogodio poseban zakon o "rezanju" saborskih mirovina donesen prošlog ljeta.
Sjaj i bijeda hrvatskog mirovinskog sustava, doduše, ne može se očitati samo kroz paradoks nerealnih braniteljskih mirovina, koje političari nazivaju "dugom" i naknadom za državnu samostalnost. Mirovinski zavod isplaćuje čak 90.116 mirovina nižih od 500 kuna (prosjek je 237 kuna) te 93.376 mirovina u kategoriji od 500 to tisuću kuna. Njihov je prosjek 765 kuna.
Uz dio njih isplaćuju se zaštitni dodaci, neki gradovi također sufinanciraju umirovljenike s niskim primanjima, ali posve je očito da statistika pokazuje oko 183 tisuće niskih mirovina nedostatnih za preživljavanje.
S druge strane, u Hrvatskoj se isplaćuju, kada se govori o mirovinama iz rada, 1.832 mirovine veće od osam tisuća kuna (prosjek im je 8.967 kuna). Isplaćuje se još 34.097 mirovina s prosjekom većim od 5.431 kunu.
Dakle, razlika između najniže i najviše mirovine je 8.460 kuna. Najbogatiji umirovljenik u prosjeku dobiva oko 38 prosječnih najnižih mirovina. (D. GRAKALIĆ)
VIŠE ČITAJTE U TISKANOM IZDANJU