Što Hrvatskoj znace nove investicije u turizmu i o kakvim je to investicijama rijec? Vode li one apartmanizaciji i betonizaciji? Hocemo li novim investicijama uništiti glavne resurse za razvoj našeg turizma, prije svega prirodu i naš autohtoni ambijent?
Hocemo li postati jeftina radna snaga za strane ulagace koji ce svoj profit odnijeti negdje drugdje? Onemogucujemo li stalnim otporom prema svim projektima dolazak investitora u Hrvatsku? Jesmo li protiv bilo kakvog projekta koji bi nam mogao donijeti boljitak i novo zapošljavanje? I može li hrvatski turizam uopce biti konkurentan bez novih investicija?
To je samo dio pitanja postavljenih na Turistickom forumu u Rovinju u cetvrtak, glavnom dogadaju drugog dana najveceg skupa turistickih djelatnika u Hrvatskoj - Dana hrvatskog turizma - koji se pozabavio pitanjima održivosti razvoja i konkurentnosti domaceg turizma.
S jedne strane predstavnici Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatska gospodarska komora, Ministarstva turizma te Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske naglašavali su nužnost novih investicija, posebno onih u hotelskom sektoru da bi uopce naš turizam mogao biti konkurentan u odnosu na ostale europske zemlje, dok su s druge strane predstavnici Zelene Istre te malih iznajmljivaca s Hvara ukazivali na negativnu stranu turizma, betonizaciju, apartmanizaciju i uništavanje prirode.
"Svi, a posebno politicari, samo govore o pozitivnim ucincima turizma i da je turizam lijek za sve probleme koje imamo u državi. Medutim, nitko ne sagledava negativne ucinke turizma na okoliš. Svi govore o održivom razvoju u turizmu, ali njega nema.
Primjerice, u Istri se planira izgraditi 27 golf igrališta, a Istra ima 29 opcina i gradova, što znaci da bi svaka opcina ili grad trebali imati svoje igralište. To ne može biti održivo. Kod nas su svi prostorni planovi koji bi trebali biti u službi zaštite prirode, zapravo u službi investitora i da se mi njima prilagodavamo, umjesto da je obrnuto", istaknula je aktivistica Zelene Istre Dušica Radojcic.
"Državni i županijski vrh donio je odluku da ce se provesti projekt Brijuni rivijera koji ce donijeti šest tisuca novih smještajnih jedinca, i o tome se nije raspravljalo s gradanima. Buduci da je projekt unesen u županijski plan, njemu su se morali prilagoditi niži planovi, ali tada javnost nije više imala mogucnosti na projekt dati svoje prijedloge i primjedbe i automatski dolazi do otpora", istaknula je Radojcic.
Kazala je i da je žalosno da gradani Pule nemaju o tome pravo raspravljati, a da taj projekt pokriva cetvrtinu teritorija grada.
Davor Majetic iz Hrvatske udruge poslodavaca ne smatra pak da investitori diktiraju kako ce se, što i gdje graditi. Naprotiv, istice da investitori izbjegavaju Hrvatsku jer je ovdje teško ostvariti investicije zbog loših zakonskih okvira.
"U Hrvatsku se namjerava uložiti 20 milijardi eura, medutim kad investitor krene u neku investiciju, zapne u problemima i tada se projektu više ne vidi ni pocetak ni kraj. Potrebno je prije nego što se netko odluci na investiciju tocno odrediti što se smije, a što ne smije, i u kojem se roku investicija može realizirati", smatra Majetic.
S njime se slaže i Nadan Vidoševic iz Hrvatske gospodarske komore. U Hrvatskoj vlada glad za investicijama, no nejasno je tko o njima donosi odluku, smatra Vidoševic. (Barbara BAN, snimio Milivoj MIJOŠEK)
PROCITALI STE SKRACENU VERZIJU TEKSTA. OPŠIRNIJE O OVOJ TEMI CITAJTE U TISKANOM IZDANJU GLASA ISTRE OD PETKA.