"Ovdje smo zajedno već jubilarnu 20. godinu i upravo u Umagu na neki način pišemo povijest. Zahvaljujući Danu rajčica mnogo je učinjeno na razvoju tehnologije proizvodnje rajčice u Istri i stalnom povećanju njene kvalitete. Proizvodi od istarske rajčice danas su široko prihvaćeni na svim tržištima svijeta na kojima posluje Podravka pa biti ovdje i
sudjelovati u stvaranju uspješne hrvatske priče uistinu veseli. Sve ovo dokazuje da je prepoznavanje i ulaganje u domaću proizvodnju i domaće gospodarstvo najbolji temelj za dugoročnu opstojnost hrvatske proizvodnje". Upravo ovim riječima, s mnogo entuzijazma, prošli se četvrtak istarskim kooperantima i proizvođačima rajčice ali i mnogim stručnjacima iz zemlje i inozemstva obratio predsjednik Uprave Podravke d.d. Marin Pucar, s kojim smo ovom prilikom porazgovarali o poslovanju i daljnjim planovima Podravke u Istri.
Nova tvornica u Umagu
- Kakvi su planovi vezano uz Tvornicu za preradu rajčica u Umagu?
- Podravkina tvornica za preradu rajčice u Umagu, jedina je takva u Hrvatskoj te upravo ona, uz podršku naših kooperanata i poljoprivrednih proizvođača, zaokružuje proces
od sadnje do proizvodnje, što u konačnici rezultira kvalitetom koju potrošači od nas s pravom i očekuju. O njenoj budućnosti već sam razgovarao s gradonačelnik Umaga. Kapaciteti tvornice na postojećoj lokaciji došli su do maksimuma. Ukoliko želimo povećati primarnu proizvodnju rajčice, a onda i plasman rajčice neophodna nam je nova tvornica. Njena je realizacija u planu naredne godine i trebala bi kapacitetom biti barem dvostruko veća od današnje, što konkretno znači da ćemo moći prerađivati preko 20 tisuća tona rajčice, za razliku od današnjih 12 tisuća tona.
-Kako ste zadovoljni suradnjom s kooperantima?
- Odnos udruge Pomidor i Podravkinih kooperanata u Istri s Podravkom zapravo je ogledni primjer na osnovu kojeg je Podravka u novoformiranom sektoru poljoprivrede
bazirala i strategiju poljoprivredne proizvodnje. Upravo na platformi suradnje kooperanata u Istri i Podravke baziramo suradnju i u svim ostalim regijama, u Podravini, Slavoniji i ostalim dijelovima u kojima je Podravka prisutna. Ljudi u Istri su spremni prihvatiti sugestije stručnjaka iz Podravke, a jednako tako i onih iz inozemstva, kao i onih s fakulteta. Pri tom je važno naglasiti da je okružje u kojem djeluje današnja
poljoprivreda bitno drugačije od onog nekadašnjeg pa je poljoprivreda danas puno bliža znanstvenom pristupu nego tradiciji na kojoj je zasnovana.
- Koji su najveći kooperanti u Istri?
- Trenutno imamo 30 kooperanata, a ovom prilikom, na 20. Danu rajčica, dodijelili smo i priznanja najvećima. Ima dakle onih koji su u najvećoj ekspanziji i onih s najvećim prinosom. No, ne bi ih dijelio samo po količini proizvodnje, jer ima i onih koji su
povećali kapacitete i proizvodnju za više od dvostruko. Očekujemo stoga da će kooperanti postići prinos na razini najboljih svjetskih praksi, a to je preko 100 tona po hektaru.
- Imate li svoje sadnice i sjeme ili ga uvozite?
- Kompletan proces od samog izbora sjemena do proizvodnje sadnica i proizvodnje na poljima je pod izravnom ingerencijom Podravke gdje postoji vrijedan tim stručnjaka na čelu s dr. Zdravkom Matutanom koji je doajen i autoritet povrtlarske proizvodnje u Hrvatskoj. Podravka, dakle, kontrolira cjelokupni proces od sjemena do finalnoga proizvoda i kontinuirano je prisutna u proizvodnom procesu, a jednako tako i svojim savjetima i znanjima svakodnevno pomaže OPG-ovima i kooperantima u svemu potrebnom.
Nedostaju radnici u Umagu i Rovinju
-Planirate li nastavak investicija u Istri? Kakva je situacija vezano uz rovinjsku Mirnu?
- Istra nam je prioritetna investicija ove godine. Upravo smo u rovinjskoj Mirni završili investiciju veću od sedam milijuna eura gdje smo instalirali kompletnu novu liniju za preradu i proizvodnju sardine, skuše i tune. Na jesen očekujemo objedinjenje ukupne proizvodnje svih Podravkinih ribljih brendova u Rovinju, a tu mislim na Evu i na
Mirnu. To je investicija koja će osigurati budućnost proizvodnje ribljih proizvoda. Jedinu poteškoću trenutno nam predstavlja nedostatak radne snage na čemu aktivno radimo i vjerujem da ćemo brzo pronaći adekvatno rješenje.
-Koliki je broj zaposlenih koje Podravka ima u Istri? Imate li sezonce?
- Gledamo li cjelokupnu Podravkinu prisutnost u Istri, u Rovinju odnosno u Mirni trebali bismo tri smijene za proizvodnju ribe, što konkretno znači da nam nedostaje stotinjak radnika. Isto tako, trenutno imamo poteškoća i s pronalaskom radne snage u Umagu. Ovo je dakle dugoročno, jedan od krucijalnih izazova koji očekuje ne samo Podravku nego i ukupno gospodarstvo Istarske županije - i pitanje jest kako osigurati dostatnu, kvalitetnu i kvalificiranu radnu snagu da bi, dugoročno, proizvodnja kao značajna razvojna grana hrvatskog gospodarstva, osim turizma, mogla egzistirati u Istri.
-Kako planirate osigurati dovoljno radnika?
- Pohvalio bi pristup umaškog gradonačelnika Vilia Bassanezea, a očekujem isto tako, da ćemo imati i afirmativni dogovor i s rovinjskom gradskom strukturom. Kad gradovi osnivaju i grade poduzetničke zone trebali bi svakako u budućnosti razmišljati i o gradnji stambenih zona za te radnike koji će doći u Istru. Ti će radnici tu živjeti cijelu godinu te pripomoći ovome kraju u daljnjem razvoju. Cijela Istra definitivno pati od nedostatka radne snage, stoga mislim da bi se upravo izgradnjom radničkih naselja jedan dio toga gorućeg problema riješio.
Samo domaće sardele u konzervi
-Ribari kažu da uvozite srdele iz Maroka. Je li to istina, a ako je koliko je to isplativo obzirom na domaći izlov?
-U Podravkinim ribljim brendovima Mirne i Eve isključivo koristimo Jadransku sardinu i tu nema kompromisa. Naša sardina ima prepoznatljivost i kvalitetu i nikada nećemo staviti u naš proizvod uvoznu sardinu jer smo isključivo vezani za naše ribare. S druge strane, cijena je uvijek pitanje tržišta, gdje smo i mi nezadovoljni jer su ulovi sve veći i veći, dok na taj način, kvaliteta riba, kada se izvade iz mreže, nije zadovoljavajuća. Tu bismo
svakako htjeli da se stvari promijene i stoga ćemo nastojati za navedeno pronaći adekvatna rješenja. (Razgovarao Ivan Grgat)