Od gotovo tri tisuce novaka koji trenutacno rade na hrvatskim sveucilištima i institutima te ciju izobrazbu za doktore znanosti placaju hrvatski porezni obveznici, svoju obvezu ce izvršiti njih manje od polovice!
Ovaj skandalozni podatak, prema kojemu doktorira tek 46 posto novaka kojima država godinama daje place te pokriva troškove doktorskog studija, objavilo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa (MZOŠ).
U razdoblju od 2002. do konca 2009. godine iz sustava je izašlo 2.146 ljudi, a samo njih 996 steklo je doktorsku titulu. Iako je i sam državni prosjek uspješnosti vrlo loš - jer znaci da obvezu za koju se godinama izdvajaju proracunska sredstva ispuni jedva svaki drugi novak, podaci o uspješnosti doktoranada u pojedinim ustanovama posebno su šokantni.
Tako, primjerice, na Sveucilištu u Puli nije do konca 2009. doktorirao ni jedan novak, a uspješnost Sveucilišta u Dubrovniku je svega 5 posto.
Bijedna je i uspješnost u klinikama i bolnicama gdje od 100 novaka doktorira tek njih šest. Na Sveucilištu u Zadru uspješnost je 11 posto, a na Sveucilištu u Rijeci 24 posto - dakle doktorira tek svaki cetvrti novak.
Najuspješniji su javni instituti gdje doktorat stekne 66 posto novaka. Medu sveucilištima prednjaci Zagrebacko, gdje je uspješnost novaka 48 posto. Na sveucilištima u Osijeku i Splitu doktorat stekne otprilike svaki treci novak - uspješnost je 36 posto na Osjeckom te 34 posto na Splitskom sveucilištu.
Svaki novak godišnje košta oko 100 tisuca kuna, što znaci da je prošle godine za oko 3 tisuce novaka iz proracuna potrošeno barem 300 milijuna kuna.
U MZOŠ-u još o tome nema službenog stava, no njegov glasnogovornik, Duje Bonacci, »privatno«, kao bivši i neuspješni novak, iz svojeg iskustva zakljucuje da su glavni »krivci« mentori koji vode novake.
- Kad bi mentori za to snosili neku vrst sankcija, kada bi se uspješnost novaka primjerice vezala uz odobravanje financija za projekte, vjerujem da bi mentorima bilo puno više stalo da njihovi novaci doktoriraju, kazao je Bonacci.