Hepatitis C, bolest koja se donedavno mogla tek zaliječiti, odsad je moguće i izliječiti. No, u Hrvatskoj 20 tisuća ljudi su nositelji tog virusa, a da toga nisu niti svjesni. Upravo zato ta bolest predstavlja veliki javnozdravstveni problem, a zadatak je liječnika da u populaciji detektiraju tih 20 tisuća ljudi i omoguće im izlječenje.
Rečeno je to na današnjoj konferenciji za novinare organiziranoj u povodu održavanja dvodnevnog 4. stručnog skupa "Gastroenterologija u obiteljskoj medicini" u hotelu Park Plaza Histria koju zajednički organiziraju Hrvatsko gastroenterološko društvo i Koordinacija hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) s ciljem unaprjeđenja pristupa hepatološkim bolesnicima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Ravnatelj Kliničkog bolničkog centra Rijeka prof. dr. Davor Štimac pojasnio je pritom kako pojava novih skupina antivirusnih lijekova, u kojima ih prati i HZZO, omogućava pacijentima s hepatitisom C izlječenje i ovu dosad djelomično izlječivu bolest pretvara u izlječivu.
- Pacijenti se prvo javljaju svojim obiteljskim liječnicima i bez obzira na veliki broj osoba koje se liječe, to je još uvijek nedostatan broj u odnosu na one koji su stvarno oboljeli. Sada im svima dajemo šansu da izliječe svoju bolest, a ovaj skup ima za cilj da obiteljske liječnike spojimo s hepatolozima i gastroenterolozima u zajedničkoj borbi protiv hepatitisa C, naglasio je prof. Štimac.
Ravnateljica Opće bolnice Pula doc. dr. Irena Hrstić rekla je kako je ovaj skup postao obiteljski i kako je suradnja Istarske i Primorsko-goranske županije postala primjer u Hrvatskoj. Prema njenim riječima, u registru oboljelih Istarske županije ima 557 bolesnika, no kako je pretpostavka da ih ima tisuću do tisuću i petsto.
- U Općoj bolnici više od 20 godina liječimo hepatitis C, i B naravno, ali činjenica je da liječnici obiteljske medicine vide te pacijente redovito, svakodnevno, znaju ih poimenice, i upravo je taj prvi kontakt bitan da im se prenese informacija da je to odsad ne samo zaliječiva, već i izlječiva bolest, rekla je doc. Hrstić i napomenula da su te bolesti bez simptoma i zato je aktivni probir u rizičnim skupinama bolesnika jako važan, a to su primatelji transfuzije krvi i krvnih pripravaka od 1993. godine, ovisnici o opojnim drogama, intravenski, ali i nazalno, pacijenti na programu kronične hemodijalize i pojedinci s tetovažama.
Predsjednica podružnice KoHOM-a Istarske županije dr. Morena Butković također se osvrnula na suradnju liječnika primarne medicine i gastroenterologa. Napomenula je da je upravo njihov zadatak da pronađu u populaciji te oboljele osobe koje još ne znaju da su bolesne i uključe ih u ovaj projekt i izliječe. „Dogovorenim protokolom suradnje liječnika obiteljske medicine i gastroenterologa skraćuje se vrijeme do konačne dijagnoze i omogućava brzo započinjanje liječenja“, ustvrdila je dr. Butković.
Njen kolega iz Primorsko-goranske županije dr. Leonardo Bressan spomenuo je da to sve rade na dobrobit pacijenata te da je u ove dvije županije po mnogočemu lakše liječenje nego drugdje u Hrvatskoj. I nakon ovih skupova, rekao je, dolazi do kvalitetnih pomaka iako oni nisu uvijek i svima vidljivi, ali znanja i iskustva koja imaju namjeravaju ponuditi i centralnoj zdravstvenoj administraciji za koju se nada da će to znati prepoznati i valorizirati.
Prisutnima se obratio i izliječeni pacijent Branislav Orlović koji se zarazio 1979. godine tijekom operacije bubrega, a posve je ozdravio tek nakon terapije 2004. godine. (S. ZRINIĆ TERLEVIĆ)