Mostov saborski zastupnik Miro Bulj upozorio je u srijedu kako se u proteklih pet godina broj stanovnika u Hrvatskoj smanjio za 110 tisuća ljudi, ili za cijelu Dubrovačko-neretvansku županiju, a tim negativnim procesom posebno su pogođena brdsko-planinska i nerazvijena područja.
Dalmatinska zagora, Lika, Slavonija danas su spaljena zemlja, ustvrdio je Bulj u Hrvatskom saboru, prozivajući politiku da se samo prije izbora sjeti tih područja, koja su nekada bila izvor ljudskog potencijala. Tako se župan (splitsko-dalmatinski) dva dana prije izbora sjeti da moje Sinjsko polje može proizvoditi hranu, rekao je Bulj, vjerojatni Mostov kandidat za župana splitsko-dalmatinskog.
Upozorio je na drastičan pad broja stanovnika u Dalmatinskoj zagori. "Samo na području Imotskog kraja, koji je prije 20 godina imao 50.000 stanovnika, broj je pao ispod 20.000, u Cetinskoj krajini koja je imala 80.000 sada je pao na 48.000, a možda i manje. Drniško područje je ogoljeno, brojna djeca odlaze u inozemstvo i ne vraćaju se, rodilišta su nam prazna", naglasio je.
U te se krajeve mora ulagati, ne želim hodati spuštene glave u narodu koji me ovdje poslao, poručio je Bulj te pozvao "one koju upravljaju državom" da hitno politike usmjere na ta područja i osiguraju uvjete za život mladih koji odlaze, a ti krajevi izumiru.
Klarić (HDZ): U Dini Petrokemiji još 600 tona opasnih kemikalija
Tomislav Klarić (HDZ) skrenuo je pozornost da je u dotrajalim i zapuštenim prostorima Dina Petrokemije na Krku još oko 600 tona opasnih kemikalija bez adekvatne zaštite, što predstavlja ugrozu po život i zdravlje ljudi.
Građani tog dijela Primorja i otoka Krka ujedinjeni su u brizi što će biti s tim, rekao je zastupnik te apelirao na Ministarstvo zaštite okoliša da čim prije pripremi prijedloge za rješavanje tog problema i stavi ih na dnevni red Vlade. To nije prozivka bilo koga, nego apel da se ubrzaju procedure, poručio je Klarić.
Branimir Bunjac (Živi zid i SNAGA) referirao se na nedavni izbor glavnog ravnatelja HRT-a Kazimira Bačića, ustvrdivši kako "smo svjedočili rijetko viđenom slučaju političke trgovine, poslušništva i posljedično korupcije".
Pozvao se pritom na izjavu zastupnika Zlatka Hasanbegovića (HDZ) da su zastupnici tek na dan glasovanja saznali ime kandidata za ravnatelja, te da im nitko nije rekao zašto je Bačić podesan za ravnatelja, a nije onaj bivši (v.d. glavnog ravnatelja Blago Markota).
Bunjac (Snaga): Na čelo HRT-a birali smo zeta!
"Most, koji je također podržao novog ravnatelja, tvrdi da prije tog petka nisu znali tko je ravnatelj, ali su pristali trgovati s HDZ-om na način da će dići ruke ako im se daju jamstva o smanjenju pretplate na 65 kuna", naveo je Bunjac, upitavši se "imamo li pravo saznati o kakvim se jamstvima radi i koji su rokovi za njih". Zastupnik pritom ističe da se HRT financira pristojbom i reklamama te da dvije stranke nemaju pravo odlučivati u ime svih građana kako će se birati ravnatelj i kako će se određivati iznos pretplate. O tome bi trebale odlučivati sve stranke, a HRT bi morao biti javna, a ne politička televizija, naglasio je Bunjac.
Ustvrdio je i da "smo na kraju dobili ravnatelja koji je podnio nevjerodostojan dokaz da poznaje jedan strani jezik i za kojega sada po medjima idu priče da mu je kvalifikacija bila da je zet Ksenije Urličić". Dakle, mi smo birali zeta, ustvrdio je Bunjac, koji iz svega zaključuje da u najvećim strankama imamo poslušnike, koji tako ne vladaju samo HRT-om, nego cijelom Hrvatskom. (Hina)