Nakon što je malvazija obrana u već dvije trećine vinograda iz kojih se grožđem opskrbljuje vinarija Piquentum iz Buzeta, na red je došao i stari vinograd kod sela Diklići nedaleko Višnjana. Bila bi to sasvim obična sezonska vinogradarsko-vinarska priča, da u njoj nisu isprepletene geografske veze malo širih razmjera. Naime, vlasnik, direktor i glavni enolog vinarije Piquentum, Dimitri Brečević, vinarske je škole izučio u Francuskoj, a praktična vinarska znanja stjecao je u vinarijama Burgundije i Bordeauxa, a zatim i Novog Zelanda i Australije.
Teška godina ali solidna berba
Prije desetak godina preuzeo je vinariju u Buzetu, i sa željom da njenu proizvodnju osloni na tradicionalne istarske sorte, organizirao uzgoj grožđa na ukupnoj površini od oko pet hektara na tri lokacije: oko Vrha na Buzeštini, kod Motovuna, i kod Višnjana.
- Ovi su nam vinogradi za sada dovoljni za proizvodnju od 20 do 25.000 boca godišnje, a jedino bismo vinograde oko Vrha, gdje sada imamo oko 2,5 hektara, htjeli povećati na pet hektara. U našoj potrazi za starim vinogradima uspjeli smo naći odlično uščuvane nasade koji daju lijepo i zdravo grožđe, samo što je u njima zbog starosti loza prinos nešto manji, objašnjava nam Dimitri Brečević neobičnu rasprostranjenost svojih i kooperantskih vinograda.
Logična posljedica te rasprostranjenosti je i poznata istarska dilema oko osobina vina s crvene i bijele zemlje, a upravo je ta teroarska zanimljivost zaintrigirala Brečevića kao vinara sa svjetskim iskustvom. Zato se u Piquentumu nastoji zasebno puniti vino s crvene i sive zemlje, jedino se u godinama s manje izvrsnim parametrima grožđe pomiješa, a nekim je etiketama upravo zemlja zaštitni znak. Primjerice, Piquentumova malvazija Sv. Vital posebno je vino iz starog vinograda s jedne iznimne pozicije na crvenoj zemlji, koja se proizvodi istom tehnologijom kao i "obična" malvazija iz ove vinarije, ali uz dulje odležavanje u drvenoj bačvi, čak godinu i pol dana. Upravo za ovo vino, iz berbe 2014., agencija Sonda iz Vižinade koja inače kreira etikete za sva Piquentumova vina, dobila je nagradu za dizajn njegove etikete.
Istarsko vino na francuskim policama
Klasična Pinquentumova vinska karta inače sadrži malvaziju, maceriranu 3-5 dana, prirodno fermentiranu i zatim odležavanu godinu dana u drvenim bačvama; zatim teran koji se macerira 2-3 tjedna i zatim odležava u drvenoj bačvi 18-20 mjeseci; i refošk koji se proizvodi potpuno isto kao teran, ali se tretira kao vino sasvim druge sorte. U svemu dakle, uz spomenuti Sv. Vital: četiri etikete, sveukupno kako smo već rekli od 20 do 25 tisuća boca, ovisno kako godina "ponese", ali zanimljivo je i znakovito što se čak 60 posto Piquentumove proizvodnje izvozi, i to već godinama u SAD, Italiju i Austriju, a od ove godine kreće i izvoz u Francusku, čime se Dimitri Brečević posebno ponosi. Preostale količine plasiraju se u vinoteke i restorane u Istri, Zagrebu, Rijeci i Dalmaciji.
No, vratimo se u vinograd kraj Višnjana: zanimljiv je to nasad, čokoti su debeli ali dosta nisko rezani, a u svakom redu izmjenjuju se, svakih 5-6 trsova, svjetložuta malvazija i tamnoplavi teran. Zasad će se do kraja pobrati samo malvazija, dok će se za teran i refošk pričekati još sedam do deset dana, ne bi li sunce koje se najavljuje za posljednji tjedan rujna još malo podiglo šećere. Iz sva tri vinograda grožđe se inače na preradu prevozi u Buzet, u nekad Agroproduktov a danas Piquentumov podrum u Sv. Ivanu. Parametrima u vrijeme berbe Brečević je vrlo zadovoljan, iako je sezona bila dosta teška, s mnogo kiše na početku, a preko nekih je vinograda prošla i tuča. "Uvjeti za berbu sada su odlični, lijepi su i gradacija i kiseline, i usprkos teškoj godini imat ćemo solidnu berbu", procjenjuje Dimitri Brečević, žaleći jedino što je motovunska "sekcija" vinograda stradala od tuče, a zatim i pepelnice i peronospore. (Davor ŠIŠOVIĆ, snimio Milivoj MIJOŠEK)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU