"Cakavski sabor nastao je na valu pocetne demokratizacije društva 60-ih godina prošlog stoljeca kada je, medu ostalim, utvrden neadekvatan odnos prema Istri i njeno zaostajanje, što je potaknulo niz kulturnih i gospodarskih inicijativa", kazao je mr. sc. Aleksa Ladavac, dugogodišnji predsjednik Cakavskog sabora, na predavanju u povodu 40. godišnjice utemeljenja te institucije koje je u srijedu održano u Državnom arhivu u Pazinu.
Smatralo se da valja stvoriti spoznaju o vrijednostima cakavskog podrucja koje se ne odnosi samo na pitanje zavicajnosti, jezika, poezije i proze, vec nacina življenja kao sastavnice hrvatskog prostora.
Stoga je na u Žminju 1969. godine osnovani Sabor cakavskog pjesništva dogodine nadograden Cakavski sabor s katedrama po gradovima koji je trebao širiti kulturu organiziranjem znanstvenih istraživanja i skupova, kulturnih manifestacija te izdavackom djelatnošcu.
Naziv katedra izabran je da se naglasi znanstveni pristup u izucavanju fenomena sjevernojadranskog cakavskog prostora. Svaka je katedra imala za cilj pokriti odredeno podrucje društvenih znanosti, pa je tako u Pazinu osnovana s ciljem proucavanja povijesti, na temelju cega je nastao susret Pazinski memorijal. U Žminju je djelovao Sabor cakavskog pjesništva, u Porecu Naš kanat je lip, zatim Buzetski dani...
"Vec u prvim danima institucije ciji je utemeljitelj Zvane Crnja institucionalna pomoc tadašnjih lokalnih vlasti bila je velika, što je razumljivo jer su primjerice u njegovom prvom predsjedništvu bila cak cetiri predsjednika istarskih opcina", kazao je Ladavac.
Ipak, tijekom svih ovih godina najveci institucionalni oslonac bila je Hrvatska akademija znanosti umjetnosti. Ladavac se prisjetio nekih akcija u kojima je sudjelovao Cakavski sabor: uredenje Aleje glagoljaša, revitalizacija Motovuna, obilježavanja brojnih znacajnih datuma iz istarske povijesti, edicija "Istra kroz stoljeca", njegovanje cakavice itd. Spomenuo je da bi se citava aktivnost Sabora trebala pronaci u monografiji koju pripremaju.
Dugorocna programska orijentacija jest da se pokrene poslijediplomski studij cakavskog narjecja na filozofskim fakultetima u Puli i Rijeci.