Država je u pet mjeseci potrošila 49,57 milijarda kuna, dok je istovremeno u proracun prikupila 42,39 milijarda kuna pa je manjak u blagajni gotovo 7,2 milijarde kuna. Vidljivo je to iz podataka o potrošnji u prvih pet mjeseci što ih je objavilo Ministarstvo financija, prema kojima je država samo na place, mirovine, zdravstvo, porodiljne naknade i subvencije potrošila 39 milijarda kuna, odnosno gotovo 79 posto proracuna. Prikupljeni prihodi tek su 3,3 milijarde kuna veci od tih najznacajnijih proracunskih rashoda.
U odnosu na prošlu godinu proracunska je potrošnja u pet mjeseci manja za oko 400 milijuna kuna, ali je minus veci jer su lani u prvih pet mjeseci i prihodi bili veci i to za milijardu kuna. Najznacajniji proracunski izdatak bile su mirovine na koje je otišlo 14,5 milijarde kuna, a na troškove svojih zaposlenih država je potrošila 12,9 milijarda kuna, dok su zdravstvo i socijalna skrb "koštali" još oko 12 milijarda kuna s time da na zdravstvo otpada oko osam milijardi kuna.
Još tri milijarde kuna otišlo je na subvencije poljoprivredi i Hrvatskim željeznicama. Tako su place, mirovine, subvencije, zdravstvo i socijala u prvih pet mjeseci "potrošili" oko 42,4 milijarda kuna, odnosno 85 posto proracuna.
Ti su izdaci državu ukupno koštali taman toliko koliko je u prvih pet mjeseci uspjela prikupiti u proracun. S obzirom da je više od milijardu kuna prikupljenih prihoda država morala proslijediti HAC-u i HC-u na ime naknade za ceste, to znaci da prikupljeni prihodi ne mogu pokriti place, mirovine, socijalu, zdravstvo i subvencije, a da se o kamatama, kapitalnim izdacima i pomoci lokalnoj zajednici ni ne govori.
Na kamate je država u pet mjeseci potrošila oko 3,4 milijarda kuna, što je iznos koji pokriva ukupne izdatke za subvencije u poljoprivredi, porodiljne naknade i naknade nezaposlenima.
U pet mjeseci država je "ostvarila" gotovo polovicu minusa koji je planiran za cijelu godinu od oko 14,79 milijarda kuna, pa ako turisticka sezona ove godine donese nešto vece prihode Vlada ce možda uspjeti, uz dodatne uštede, poput neisplate božicnica i odgode povecanja placa u javnom sektoru, ostati na minusu ispod 15 milijardi kuna.