Hrvatska stranka umirovljenika zatražila je od ministra financija Ivana Šukera da javnosti nedvosmisleno objasni je li za nedavno odobreni kredit Svjetske banke od 200 milijuna eura potpisao i neke dodatne uvjete koji se ticu mirovinskog sustava.
Krešimir Raguž, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, rada i socijalne skrbi izjavio je da ce biti potrebno ispuniti niz mjera vezanih za mirovinsku reformu, a medu najvažnijima spomenuo je otežavanje uvjeta za starosnu prijevremenu mirovinu.
Osobe koje su prethodnih godina odlazile ranije u mirovinu primale su je trajno umanjenu za 24 posto, ali je prije dvije godine na zahtjev HSU-a razlika smanjena na devet posto. Sada je pak prijedlog da se za svaku godinu ranijeg odlaska u mirovinu njen iznos smanji za pet posto.
Planira se i postupno podizanje dobne granice umirovljenja tako da bi do 2018. godine žene išle u mirovinu sa 65 godina, a sve u cilju dugorocne održivosti mirovinskog sustava što od nas traži Svjetska banka.
Kako saznajemo od predsjednika HSU-a Silvana Hrelje, predvida se i povecanje radnog vijeka za muškarce na 67 godina, a prema njegovim saznanjima ove su promjene vec unijete u pretpristupne sporazume o pridruživanju Europskoj uniji.
- U vecini slucajeva odlazak u prijevremenu mirovinu nije izbor radnika. Dobro je poznato da je u Hrvatskoj glavni razlog otkaz ili propadanje tvrtke. Mogucnost doživotnog financijskog kažnjavanja osoba koje ranije odu u mirovinu, bez obzira na to odlazi li netko svojevoljno ili protiv svoje volje, je neprihvatljivo, istice Hrelja.
HSU traži da se godine odlaska u starosnu mirovinu prilagode ocekivanom trajanju života u Hrvatskoj, a ne da se primjenjuje godina umirovljenja u Njemackoj ili nekoj drugoj naprednoj zemlji Europske unije gdje ljudi žive duže.
Po posljednjim podacima UN-a, ocekivani životni vijek u Hrvatskoj iznosi 75 godina i sedam mjeseci, u Sloveniji osobe žive u prosjeku 77,9 godina, u Njemackoj 79,4, u Austriji 79,8, dok u Švedskoj žive u prosjeku 80,9 godina.
- U Hrvatskoj muškarci u prosjeku žive 71 godinu, a prema najavama, trebali bi raditi do 67. godine života. Suludo je na jednak nacin primjenjivati godine umirovljenja u Hrvatskoj i u drugim razvijenim zemljama, upozorava glasnogovornica HSU-a Branka Valentic.