"Želim jasno i nedvosmisleno reći: kad se govori da je u Hrvatskoj previše županija, onda ne mislim da je Istra ona županija koja je previše. Kolikogod bude županija ili regija u Hrvatskoj, Istra će svakako biti jedna od njih", poručio je ministar uprave Arsen Bauk, u svojstvu izaslanika predsjednika vlade, s govornice velike dvorane pazinskog Spomen doma sjedinjenja i slobode, u kojoj je danas svečanom sjednicom Skupštine Istarske županije te Saveza antifašista Istarske županije, obilježen Dan Istarske županije.
Uz uobičajenu obljetnicu donošenja povijesnih Pazinskih odluka iz rujna 1943. godine o pripojenju Istre matici domovini, ovogodišnja je svečanost bila posvećena i 70. obljetnici 43. Istarske divizije, najnazačajnije istarske partizanske postrojbe u Drugom svjetskom ratu, kojoj je današnja Skupština Istarske županije dodijelila najveće godišnje županijsko priznanje, Grb Istarske županije.
Iz ruku istarskog župana Valtera Flega i predsjednika Županijske skupštine Valtera Drandića, Grb je na današnjoj svečanosti u Pazinu primio Aldo Mijandrušić, predstavljen kao "pripadnik 43. Istarske divizije". Brojnim uzvanicima u dupkom ispunjenoj velikoj dvorani Spomen doma prvi se obratio predsjednik Skupštine Istarske županije Valter Drandić. Uz povijesne obljetnice iz Drugog svjetskog rata, on je podsjetio i da je 16. travnja 1993. konstituirana prva Skupština Istarske županije, i da je punih godinu dana trajala bitka oko donošenja njena prvog Statuta.
Poetično se zatim zapitao koliko je od tada loza i maslina posađeno, boškarina uzgojeno, vodovodnih cijevi položeno, brodova porinuto i svačega još učinjeno, svakako mnogo, ali je Istra, naglasio je Drandić, "po svojim ovlastima, odgovornostima i upravljanju resursima još daleko od prave regije kakovu želimo", a to bi trebala biti "regija visoke autonomije, visoke odgovornosti i visoke kvalitete života, jer biti gospodar na svojemu ideal je i način življenja ljudi Istre". U duhu pozivanja na nedodirljivost istarske regionalne samobitnosti, s pravom na to utemeljenim upravo u povijesnoj borbi Istrana da budu svoji na svome, protekli su i nastupi ostalih govornika na svečanosti.
Istarski župan Valter Flego ukazao je da se hrvatskim pristupanjem Europskoj uniji ostvario i istarski vjekovni san. Istra je među prvima pokretala projekte prekogranične suradnje, novcem iz europskih fondova financirala je dosad tristotinjak vlastitih projekata, danas po mnogo čemu u Hrvatskoj prednjači, a raduje i podatak o padu nezaposlenosti za 18 posto u proteklih godinu dana, istaknuo je župan Flego. Istaknuo je također da na današnjoj prekretnici, jer su zbog dugotrajne krize nužne hitne promjene, umjesto nametanih rješenja kroz dijalog i zajednički stav treba usuglasiti reforme prihvatljive za sve građane i za sve krajeve Hrvatske. Neprihvatljivo je, naglasio je Flego, "ukidanje Istre i njeno utapanje u nekakvu apsurdnu neprirodnu regiju sjevernog Jadrana i Like", Istra mora ostati jedinstvena regija, ali budućim sustavnim reformama cilj mora biti "decentralizacija ove precentralizirane države".
Predsjednik Saveza antifašista Istarske županije Tomislav Ravnić podsjetio je na povijesni kontekst antifašističke borbe Istrana i na osnivanje 43. Istarske divizije, istaknuvši ulogu Josipa Broza Tita koji je svojim odlukama i politikom pomogao želju Istrana da se priključe matici domovini i suprotstavio se političkim i vojnim planovima zapadnih saveznika koji su Istri bili namijenili drukčiju sudbinu. Ravnić se oštro suprotstavio i povijesnom revizionizmu, "sustavnom, smišljenom i organiziranom blaćenju NOB-a i antifašističkih boraca koji su u toj borbi sudjelovali"; naglasio da je "zamjenom teza nametnuta lažna dilema o sukobu ustaša i partizana, koji na toj relaciji ne postoji, već je postojao sukob fašističkog okupatora i partizana, a ustaše su bile sluge fašizma", te zaključio:
"Ne bismo smjeli kao ljudi biti opterećeni prošlošću. Nije dobro kada se iz povijesti izvlače i objašnjavaju različitosti među etničkim zajednicama, a zapostavljaju njihove sličnosti i stvaralačke mogućnosti. Treba više isticati ono što nas povezuje i spaja, to je civilizacijska nužnost i humana potreba budućnosti".
U nastavku svečanosti predsjednik Skupštine Primorsko-goranske županije Erik Fabijanić čestitao je Istranima praznik iz "svjetonazorski bliske županije" i naglasio da "u antifašizmu nemamo administrativnih granica", a predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske Franjo Habulin uručio je istarskom županu Valteru Flegu Povelju za zasluge u razvijanju i njegovanju antifašizma.
Uzvanicima se obratio i Stipe Mesić, bivši hrvatski predsjednik, počasni građanin Istarske županije i počasni predsjednik organizacije hrvatskih antifašista. Mesić je naglasio kako antifašizam u Istri ima dostojno mjesto, koje odgovara povijesnoj istini i svjedoči zrelosti današnjih pokoljenja, ali kako tako nažalost nije svugdje u Hrvatskoj.
"Zabrinjavajuće je što mnogi profašistički ispadi ostaju bez odgovarajuće sankcije", rekao je također Mesić. Pohvalivši Istrane koji su se i prije Drugog svjetskog rata znali suprotstaviti fašizmu i zatiranju nacionalnog identiteta, kao što su i u Domovinskom ratu znali za što se treba boriti, Mesić je zaključio da Istra danas dijeli sudbinu cijele Hrvatske, ali "budući da je Istra ipak drugačija od ostatka Hrvatske, možda bi bilo dobro da odavde dođu neki prijedlozi i inicijative za rješenje krize".
Ministar Arsen Bauk je, osim što je doskočio oštrim riječima nekih govornika naglašavajući kako osobno podržava istarsku regionalnu samobitnost, također naglasio kako bi volio da se i stupanj zaštite manjinskih prava kakav je u Istri prenese i na druge dijelove Hrvatske.
"Kako vrijeme bude odmicalo, ostatak Hrvatske će sve više njegovati istarske vrijednosti, a vi onda nađite neke druge da opet budete uzor", poručio je ministar Bauk, a onima kojima žele revidirati povijest poručio je - "No pasaran!"
Pročitano je i pozdravno pismo eurozastupnika Ivana Jakovčića, te prikazana video-poruka hrvatskog predsjednika Ive Josipovića, koji je svoju čestitku Istranima za Dan županije zaključio da je "Istra postala jedno od najpoželjnijih mjesta za život u Hrvatskoj, ali i u Europi".
U glazbenom dijelu programa svečane sjednice nastupili su sopranistica Mila Soldatić Marić uz klavirsku pratnju Filipa Faka, te pazinski mješoviti pjevački zbor Roženice pod ravnanjem Ines Kovačić Drndić. Uoči sjednice položen je vijenac na spomenik u pazinskom Parku narodnog ustanka, te u holu Spomen doma otvorena izložba "Pazin - Pariz, 1943.-1947." o diplomatskoj borbi za afirmaciju Pazinskih odluka o pripojenju Istre Hrvatskoj sve do njihova priznanja na Mirovnoj konferenciji u Parizu. (Davor ŠIŠOVIĆ, snimio Dejan ŠTIFANIĆ)