Iako su za današnji dan svi europski meteorološki prognostički sustavi najavili uglavnom sunčano vrijeme, bilo je oblačno i pala je kišica. Da pogrešnih vremenskih prognoza bude ubuduće manje pripomoći će i prva profesionalna agrometeorološka postaja iz sustava udruge Istramet (postoji još jedna u Muntrilju, ali nije kompletna) koja je u subotu službeno otvorena na Stanciji Pataj kraj Pazina.
Smještena je u vrtu obiteljske kuće Šterpin preko puta mjesnog igrališta, a osim osnovnih meteoroloških parametara korisnicima će na portalu istramet.hr uskoro biti dostupni podaci o temperaturi i vlažnosti tla što će značajno olakšati planiranje poljoprivrednih radova (sjetve i sadnje) ili pripomoći gljivarima pri procjeni kada krenuti na teren. Podaci su mjerodavni za veći dio središnje Istre, a posebice za više dijelove Pazinštine i Žminjštine.
- U gornjem dijelu postaje na visini od dva metra nalaze se senzori koji mjere temperaturu zraka, relativnu vlažnost, smjer i brzinu vjetra, količinu kiše, kao i UV indeks, te solarno zračenje (vati po kvadratnom metru). Na metar visine nalazi se odašiljač koji svakih nekoliko sekundi šalje podatke prema računalu postaje, dok se ispod zemlje, na dubini od 20 i 40 centimetara nalaze senzori koji mjere temperaturu i vlažnost tla, kaže Alen Šterpin potpredsjednik Istrameta i magistar edukacije fizike i informatike s upisanim poslijediplomskim studijem meteorologije.
- Postavljanje suvremene meteorološke postaje bila je ideja udruge Istramet koju je prepoznala Lokalna akcijska grupa "Središnja Istra" te pomogla u njenoj realizaciji sredstvima Istarske županije koja iznose 15 tisuća kuna, kaže Manuel Živolić stručni suradnik LAG-a za ruralni razvoj, dodajući da se planira postavljanje još jedne ovakve postaje na optimalnoj lokaciji na području Poreča čime će se pokriti čitavo područje LAG-a, te time pripomoći razvoju poljoprivrede. Postaja je postavljena u sklopu projekta "Primjena suvremenih tehnologija u unaprjeđenju poljoprivrede Istarske županije".
- Dugoročni cilj Istrameta nije samo iznijeti vrijednosti, primjerice vlažnosti tla u centibarima, što većini poljoprivrednika neće mnogo značiti, već napraviti jedan razumljiv i pojednostavljen agrometeorološki prikaz po kojem bi se u perspektivi poljoprivrednici mogli ravnati. Izrada toga sustava nije toliko jednostavna, jer se u obzir mora uzeti o kojoj se poljoprivrednoj kulturi radi, primjerice transpiracijski koeficijent kod masline, zatim kolika je starost i gustoća nasada, očekivani urod, te o kojoj se vrsti tla radi, jer se u Istri tla umnogome razlikuju.
Tek na temelju tih vrijednosti i stvarnih izmjerenih podataka poljoprivrednik će dobiti točnu vrijednost koliko treba primjerice dodati vode po stablu, kaže Petar Radovan napominjući da je to krajnji cilj ovoga projekta koji se planira širiti razvojem mreže specijaliziranih agrometeoroloških postaja i edukacijom poljoprivrednika kako koristiti dostupne podatke u cilju bolje zaštite bilja, racionalnijeg navodnjavanja, te naposljetku zaštite okoliša. (A. DAGOSTIN)