U Pazinu o Dobrili i Krasnoj zemlji

Drugi, pazinski dan skupa posvećenog Jurju Dobrili i istarskoj himni (M. RIMANIĆ)
Drugi, pazinski dan skupa posvećenog Jurju Dobrili i istarskoj himni (M. RIMANIĆ)

U pazinskom Spomen domu danas je nastavljen znanstveni skup posvećen 200. obljetnici rođenja biskupa Jurja Dobrile i 100. obljetnici istarske himne "Krasna zemljo". Nastavak je to pulskog dijela skupa održanog jučer na tamošnjem sveučilištu, koje nosi ime ovog znamenitog biskupa.

Gradonačelnik Renato Krulčić zahvalio je svima, a posebno organizatorima na trudu uloženom u ovaj skup, koji je rezultirao novim saznanjima o najvećoj ličnosti Istre u 19. stoljeću. Dodao je da Pazin baštini brojne plodove djelovanja Jurja Dobrile.

- Dobrila je biskup koji se brinuo za tjelesni i duhovni život svoje pastve. On se borio za školovanje istarskih intelektualaca, govorio je: "Ruke Istri, a srce Bogu". Time je htio reći da ovozemaljsko i onozemaljsko moraju biti povezani. Zato se i danas od njega može mnogo naučiti, kazao je biskup porečki i pulski Dražen Kulteša.

Akademik Josip Bratulić je govorio o vezama Dobrile i zagrebačkih intelektualaca onog vremena, a posebno dobre veze održavao je s biskupom Strossmayerom i povjesničarom Franjom Račkim.

Slaven Bertoša s pulskog sveučilišta kazivao je o Dobrili u suvremenoj istarskoj historiografiji i zaključio da je, unatoč tomu što je o njemu objavljen veliki broj radova, još uvijek zanimljiv istraživačima.

O Jurju Dobrili govorili su još Marko Medved s riječke Teologije, Jasna Ćurković Nimac s Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar" u Zagrebu i Teodora Fonović Cvijanović s pulskog sveučilišta, a potonja se osvrnula na jezične značajke Dobriline poslanice iz 1867. Markus Leideck iz Državnog arhiva u Pazinu govorio je prikupljanju arhivskih izvora o Dobrili od njegove smrti 1882. do danas, a Dobrilu kroz kršćanski moral nekad i danas u svom je radu obradio Josip Grbac s riječke Teologije.

U dijelu skupa posvećenom 100. obljetnici skladanja istarske himne muzikolozi Nikola Lovrinić iz Pazina te Ivana Paula Gortan-Carlin i Lada Duraković s pulskog sveučilišta govorili su o nastanku i odjecima "Krasne zemlje". Lovrinić je osvijetlio razdoblje nastanka himne Družbe sv. Ćirila i Metoda za Istru, koju je na tekst Ivana Cukona skladao Matko Brajša Rašan i koja je 2002., pod nazivom "Krasna zemljo, Istro mila", postala himna županije.

Na Rašanovu glazbenu ostavštinu koja se sastoji od crkvenih, svjetovnih i obrada tradicijskih skladbi, osvrnula se Gortan-Carlin. Duraković je dvodnevni znanstveni skup zaključila izlaganjem "Prijatelji i podupiratelji: Prvih deset godina djelovanja zbora 'Matko Brajša Rašan' (1951. - 1961.)".

Na kraju su svi sudionici, predavači i publika na čelu s akademikom Bratulićem zapjevali "Krasnu zemlju" (M. RIMANIĆ)


Podijeli: Facebook Twiter