Najvažnije je da smo spriječili širenje požara na upravnu zgradu u nastavku te na ostale objekte u kompleksu Pazinke, posebice na skladište opasnog otpada Ecooperativa, kaže zapovjednik JVP-a Pazin Serđo Šilić.
- Otvoreni plamen je stišan, pa nema više ni onog crnog dima. Nastavlja se hlađenje objekta, a čim padne temperatura, ući ćemo u skladište. Na terenu je ostalo 16 istarskih vatrogasaca sa sedam većih vatrogasnih vozila.
Nezahvalno je prognozirati kada ćemo moći reći da je požar lokaliziran, ali mislim da će gašenje potrajati čitav dan, a vjerojatno i kroz noć, dodaje Šilić, koji smatra da se požar pod budnim okom vatrogastva ne bio smio proširiti na upravnu zgradu Pazinke, koja je doduše izgubila statiku uslijed urušavanja podzemnog skladišta.
Tijekom popodneva i dalje se iznad ruševine uzdizao stup dima i vodene pare nastale gašenjem požara. Prema informaciji Državne uprave za zaštitu i spašavanje, osim skladišta, na čijem mjestu sada zjapi velika rupa, izgorjelo je 75 tona raznog PVC materijala (cijevi, prešanih vreća i sličnih predmeta) i 12 tona briketa za potpaljivanje.
S obzirom da se pojavila informacija kako pri paljenju polivinil klorida (PVC) kao nusprodukti nastaju vrlo otrovni kemijski spojevi - dioksini, kontaktirali smo poznatog toksikologa Franju Plavšića iz Hrvatskog toksikološkog zavoda, koji je odmah odbacio veću opasnost od dima nastalog izgaranjem briketa, međutim, smatra da izgaranje 75 tona plastike ipak nije toliko bezazleno.
- Ako u požaru nema dovoljno kisika, odnosno ako je temperatura niska, moglo bi doći do ispuštanja kancerogenih dioksina, furana i policikličkih aromatskih ugljikovodika, kaže Plavšić.
Prema podacima koje smo pronašli na web stranicama zagrebačkog Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta, temperatura tališta plastike od 500 do 800 stupnjeva Celzija pogoduje stvaranju dioksina, dok ih uništavaju one iznad 900 stupnjeva.
- Dobro je da su u gradskom stožeru zaštite i spašavanje bili oprezni i pozvali građane da se direktno ne izlažu dimu premda je vrlo teško u ovom pazinskom slučaju reći o kojim je količinama bilo riječ i jesu li mogući dugoročni problemi, kaže Plavšić, koji na pitanje kako se zaštititi od onečišćenja kaže: "Bojim se da ne postoji način da se umanji šteta.
Čestice se u obliku aerosoli rasprše u okolišu i natalože, odnosno padnu na tlo." Da ne bi sve izgledalo toliko zlokobno, Plavšić je dodao da kancerogeni dioksini nastaju također prilikom roštiljanja na ugljen. Dioksini se u prirodi najčešće ispuštaju prilikom šumskih požara te prilikom vatrometa.
Na mjesto događaja tijekom ponedjeljka popodne izašla je inspektorica zaštite okoliša Marijana Božičević. Glasnogovornica Ministarstva zaštite okoliša Marina Halužan u utorak je u priopćenju navela da nema opasnosti od onečišćenja zraka, ali će se u suradnji sa županijskim Zavodom za javno zdravstvo i tvrtkom Dvokut ECRO ipak provesti dodatna mjerenja.
Od gradonačelnika Krulčića doznali smo pak da su ispitivanja kakvoće zraka već provedena te da nije zabilježeno značajnije onečišćenje. Jesu li mjerenjima bili obuhvaćeni i dioksini i furani nismo uspjeli doznati, a u Zavodu za javno zdravstvo više informacija obećali sutra, kada bi na požarište trebala doći i Državna vodopravna inspekcija. Kao jedan od mogućih uzroka u javnosti se navodi iskrenje prilikom autogenog varenja, no više će se znati nakon policijskog očevida. (Napisao Anđelo DAGOSTIN; Snimio Milivoj MIJOŠEK)