U park-šumi Šijana postavljena skloništa za šišmiše

Za osnovnoškolce je održano predavanje o šišmišima (D. MEMEDOVIĆ)
Za osnovnoškolce je održano predavanje o šišmišima (D. MEMEDOVIĆ)

U park-šumi Šijana u Puli danas je u nastavku uređenja poučne staze "Mali princ" postavljena kućica za šišmiše i edukativna ploča na kojoj se nalaze osnovni podaci o tim letećim sisavcima.

Događaj je organizirala Javna ustanova Natura Histrica u suradnji s Gradom Pulom i Zajednicom tehničke kulture, a sve u nastavku svojih aktivnosti kojima se nastoji oplemeniti i sačuvati šuma.

Budući da su ovaj put tema bili šišmiši, u sklopu projekta "ŠišmiŠijana" prije postavljanja skloništa je za učenike pulskih osnovnih škola koji su došli u Šijansku šumu održano predavanje o tim životinjama. Naučili su, između ostalog, da su šišmiši vrlo korisna bića, jedini leteći sisavci na svijetu, mogu letjeti na visini od čak tri tisuće metara, brzinom i do 70 kilometara na sat te da po obroku pojedu oko tisuću komaraca.

Nakon predavanja svi su se sudionici uputili na stazu "Mali princ" da bi na stablo postavili sklonište za šišmiše, koje su izradili učenici pulskih osnovnih škola - polaznici Centra za tehničke aktivnosti "Veruda" tijekom radionice "Ekologija i tehnika zajedno" u organizaciji Zajednice tehničke kulture te u suradnji s Javnom ustanovom Natura Histrica i Gradom, održane u jesen 2012. godine.

- Cilj radionice "Čuvajmo šišmiše" bio je poticanje i razvijanje ekološke svijesti, populariziranje i educiranje o važnosti šišmiša te njihovoj zaštiti, kao i razvijanje tehničke vještine te poticanje kreativnosti kod djece i mladeži, rekla nam je Jasna Verk, voditeljica radionice. Dodala je da će skloništa za šišmiše dobiti svaka pulska osnovna škola, koje će ih potom uz pomoć učitelja postaviti na prigodno mjesto.

Inače, Hrvatska je s dosad 35 zabilježenih vrsta šišmiša jedna od najbogatijih zemalja Europe. Sve su vrste strogo zaštićene, a 17 ih je u Crvenoj knjizi ugroženih sisavaca Hrvatske. Većina šišmiša kao svoje odmorište danju koristi šupljine u drveću, a jedna od najvećih prijetnji im je upravo nestanak dnevnih odmorišta i zaklona. (N. SOFTIĆ)


Podijeli: Facebook Twiter