U Istru već godinama Talijani, Nijemci i Britanci dolaze popravljati zube u vrijeme svog godišnjeg odmora. Zdravstveni je turizam na Poluotoku u porastu, posebice dentalni. Također, sve je više wellness sadržaja i ponude, prije svega u hotelima.
Ipak, Istra nema profiliranu ponudu zdravstvenog turizma, niti ga kao takvog predstavlja u inozemstvu. A zdravstveni je turizam uz aktivni odmor i kulturni turizam jedan od najbrže rastućih oblika turizma u svijetu koji mogu produžiti sezonu.
Interes za zdravstveni turizam godišnje raste više od 20 posto, u čemu prednjače egzotične destinacije. Njihov je osnovni nedostatak udaljenost, što je prednost Hrvatske, posebice Istre i Kvarnera.
Zato je vijest o novom studiju posvećenom upravo ovom obliku turizma na opatijskom Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu dobra vijest. Prijave za novi studij traju do kraja listopada, a pokrenuli su ga spomenuti fakultet s Medicinskim i Filozofskim fakultetom. Dosad se prijavilo tek dvadesetak zainteresiranih, i to najmanje s područja Istre i Kvarnera.
Novi interdisciplinarni specijalistički studij djeluje uz potporu Referentnog centra za zdravstveni turizam i medicinski programirani odmor Ministarstva zdravlja te u suradnji s domaćim i stranim visokoškolskim institucijama u kojima će se odvijati praktični rad, saznajemo na opatijskom fakultetu.
Traje dvije godine, a upisati se mogu svi sa završenim diplomskim sveučilišnim studijem i 300 ECTS bodova ili visokom spremom prema prijašnjim propisima. Studenti prvo slušaju predmete kojima nadoknađuju znanja koja im nedostaju. Uz uvodne i obavezne predmete student bira i šest izbornih koji čine 33 posto nastavnog programa.
Studij će voditi prof. dr. sc. Milena Peršić, koja ističe da je njegovo pokretanje bilo motivirano spoznajom da u državi postoje vrhunski stručnjaci u području zdravstva, turizma i srodnih područja, ali da im nedostaju interdisciplinarna znanja.
- Istraživanja ukazuju da u našoj zemlji postoje prirodni i kadrovski resursi, da imamo i bogatu tradiciju, ali da ove mogućnosti nisu ni izdaleka iskorištene jer je zdravstvenoturistička ponuda kod gostiju veoma loše rangirana.
Da je ulaganje u zdravstveni turizam ekonomski isplativo dokazuje podatak da se u okviru globalnog klastera zdravstvenog turizma godišnje ostvaruje oko dvije milijarde dolara, i to najviše od pružanja tretmana ljepote i antiaginga (35 posto), fitnessa i tretmana za um i tijelo (24 posto), programa zdrave prehrane, nutricionizma i dijeta (14 posto), dok su prihodi od medicinskog turizma još relativno niski (2,5 posto). No, upravo su ovdje velike šanse jer se posljednjih godina bilježi prosječni godišnji rast od 35 posto, veli Peršić.
U Istri po kvaliteti ponude zdravstvenog turizma Peršić izdvaja wellnes ponudu u hotelima, međutim ističe da je spoj sa zdravstvom slabiji u čemu zapravo leže osnove zdravstvenog turizma. (B. BAN)
CIJELI TEKST U SUTRAŠNJEM TISKANOM IZDANJU.