Mađarski premijer Viktor Orban vjerojatno će prošetati do još jedne pobjede na parlamentarnim izborima u nedjelju zahvaljujući napretku mađarske ekonomije, slaboj oporbi i, po kritičarima, nepoštenoj taktici.
Nakon četiri godine vlasti, a karizmatičnog desnog premijera jedni su za to vrijeme nazivali autokratom, a drugi spasiteljem, njegova stranka Fidesz mogla bi čak i zadržati dvotrećinsku većinu u parlamentu.
Bivši vođa protukomunističkih prosvjeda 1989. tvrdi da je u četiri godine mandata čistio nered prethodne socijalističke vlade. "Staru kramu probušenih guma pretvorili smo u trkaći automobil iako nas je napadalo pola svijeta", rekao je Orban na skupu prošle subote.
Domoljubni otac petero djece i nekadašnji poluprofesionalni nogometaš, pažljivi čuvar konzervativnih vrijednosti poput obitelji i vjere, u mandatu je donio 860 novih zakona, među kojima i onaj koji je rezultirao cenzurom medija. 'Progurao' je i promjenu ustava u koji je upisao kršćanske vrednote i srezao ovlasti ustavnog suda.
U to je uključio i mjere za koje kritičari u Mađarskoj i inozemstvu tvrde da su 'kastrirale' ključne demokratske institucije poput medija i pravosuđa i koje su izazvale reakciju i Europske komisije. Uz to, Orbana protivnici optužuju da se 'slizao' s Rusima, da nacionalističkom retorikom podilazi krajnjoj desnici, revidira povijest i ne čini ništa na suzbijanju rasta antisemitizma u zemlji.
Iako se on hvali da je Mađarsku izveo iz recesije, stručnjaci kažu da je Orban malo toga učinio u rješavanju temeljnih gospodarskih problema unatoč dojmu koji je izazvao populistički snizivši cijene režija za 20 posto. Na prvi pogled, čini se kako mađarsko gospodarstvo i ne stoji tako loše. Zemlja je lani izašla iz recesije, rast gospodarstva iznosi lijepih 1,2 posto, a za 2014. najavljeno je i dva posto. Nezaposlenost je 8,9 posto, najniža u zadnjih pet godina, a inflacija koja je u 2012. bila među najvišima u Europi, pala je na razinu kakvu ta bivša komunistička zemlja ne pamti u zadnja četiri desetljeća. Zbog toga je i središnja banka mogla smanjiti kamate.
Kad je 2010. došao na vlast nakon osam godina socijalističke vlade, Orban je zatekao najzaduženiju državu srednje Europe i objavio rat dugu. Proračunski deficit spustio je ispod tri posto, što je EU-ova gornja granica, i dao se na posao obnove proizvodnog sektora. "Nastavimo li ovako, čini se realnim ciljem da do 2018. postanemo industrijski najrazvijenija zemlja Europe", rekao je 50-godišnji Orban u nedavnome intervjuu, objavio je AFP.
No ono što Orbanov ministar gospodarstva naziva "mađarskom čarolijom", ima i tamniju stranu, otkrivaju stručnjaci. Gospodarstvo jest ojačalo, kao i druga u regiji, jer su se popravili globalni uvjeti, a osobito je u tome pomogla lanjska dobra žetva. Osim nekih njemačkih proizvođača automobila, poput Audija i Daimlera koji imaju tvornice u Mađarskoj, zemlja nije uspjela privući dovoljno stranih ulagača. Ulaganja su na 16 posto BDP-a, "a to je nedovoljno za održavanje sadašnje razine proizvodnje i daleko od potrebnih 25 posto koliko je dugoročno nužno", kaže analitičar banke CIB u Budimpešti. Iako je posebnim nametima u sektorima poput telekomunikacija i bankarstva smanjio deficit, Orban je preplašio ulagače.
Unatoč nacionalizaciji privatnih mirovinskih fondova, mađarski je dug i dalje najveći u regiji. Istodobno, porez na dodanu vrijednost skočio je na 27 posto i najviši je u Europskoj uniji, a najnovijom proporcionalnom poreznom stopom od 16 posto, istom za svaku poreznu osnovicu, najviše će pogoditi siromašne. Ni pad nezaposlenosti nije bez kontroverzija. On je posljedica liberalne politike tzv. workfarea u kojem ljudi moraju nešto raditi da bi primali socijalnu pomoć, a najčešće je riječ o čišćenju ulica i sličnim poslovima. (Hina)