U povijest našeg kraja duboko je urezan 2. ožujka 1921.: posebno smo ponosni na činjenicu da je Labinska republika zapisana kao prvi antifašistički ustanak u svijetu, što samo po sebi dovoljno govori, poručio je Aldo Miletić, zamjenik načelnika Općine Sv. Nedelja, koja je bila domaćin svečanog prijema u povodu 92. godišnjice rudarskog generalnog štrajka i pripadajućeg proglašavanja kratkotrajne samouprave pod krilaticom "Kova je nasa".
Kovarskim "Sretno!" Miletić je pozdravio mahom predstavnike lokalnih vlasti, te goste poput dožupana Vedrana Grubišića i buzetskog gradonačelnika Valtera Flega.
Prikaz historijskih okolnosti dao je povjesničar umjetnosti Tullio Vorano, istaknuvši da, premda "republika", koja je potrajala do 8. travnja, kada su je ugušile talijanske redarstvene i vojne snage, zapravo i nikad nije službeno proglašena, bilježi širok odjek u svijetu te mjesto u analima zbog svoje revolucionarnosti, kao svojevrsna preteča kasnijem otvorenom buntu protiv fašizma 1943. godine.
Isprva se, rekao je, radilo o političkoj pobuni, isprovociranoj zlostavljanjem fašista nad sindikalnim vođom Ivanom Giovannijem Pipanom u Pazinu, da bi kasnije prerasla u borbu tisuću rudara, ujedinjenih bez obzira na nacionalnu pripadnost, za bolja radnička prava.
Štrajk se od ostalih onodobnih razlikovao, podcrtao je Vorano, u činjenici da su rudari zaposjeli rudnike i postrojenja, miniravši prilaze oknima i organiziravši proizvodnju za svoj račun uz Crvene straže, utopistički misleći da će moći odlučivati u svojoj sudbini.
Uz brojne ranjene u pobuni, poginuli su rudari Maksimilijan Ortar i Adalbert Sykora.
- Republika, koja zlatnim slovima ostaje upisana u povijest Labinštine, dokaz je da su Labinjani živjeli i ispred svog vremena. Pokazali su da se za bolji život i radnička prava moguće boriti i u teškim vremenima; bili su malo svjetlo u tami fašizma koja je prekrila veći dio Europe. Našu povijest, rudarske rovove kao velik resurs, stavit ćemo u funkciju budućnosti kroz projekt Podzemni grad, napomenula je dogradonačelnica Labina Eni Modrušan.
Delegacije predstavnika lokalne i mjesne samouprave, Udruge Kova je nasa, te policije održali su komemorativni skup na Krvove place u Vinežu, odakle je krenuo štrajk rudara, a počast je odana i na spomen-obilježju u Štrmcu te na gradskom groblju.
Kulturno-umjetničkim programom obljetnicu su upotpunili vrtićarci i školarci iz Vineža, te osnovci iz Nedešćine i pjesnikinja Malvina Mileta.
"Kovari - da njih ni bilo, ne bi bilo ni nas"; "Zavajk će Labinštinu teplit oni ki su rekli - dosta!", neki su od đačkih stihova. (I. RADIĆ)